Home Blog Ptice duž rijeke Česme

Ptice duž rijeke Česme

Ribnjaci Narta
Ribnjaci Narta

RIBNJACI NARTA

 

Ptice duž rijeke Česme

Ribnjaci i pripadajuće šume o kojima ovdje pišemo nalaze se unutar Nacionalne ekološke mreže, od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode predviđene za uključivanje u Europsku mrežu Natura 2000 područja, čiji je cilj zakonskim i svim pripadajućim mjerama zaustaviti trend pada biološke raznolikosti u svijetu. Naravno, ovi ribnjaci nisu jedini u Hrvatskoj koji pružaju utočište brojnim ugroženim vrstama.

 

Kao indikatori očuvanosti prirode, okoliša i biološke raznolikosti posebno su pogodne ptice, s obzirom na to dasu one prisutne u svim staništima, osjetljive su na promjene unutar njih, a uočljivije su od drugih vrsta životinja. Cjelogodišnjim promatranjima ptica i njihovih migracija na ovom području uočena je prisutnost više od 120 vrsta ptica dok ih je u cijeloj Hrvatskoj na svim staništima i u svim klimatskim područjima oko 350. Razlog za toliku lokalnu raznolikosti ptica je u očuvanim i raznolikim staništima. Stoga ptice duž rijeke Česme pričaju priču o prirodi koja je postojala na ovom području prije čovjekovog intenzivnog kultiviranja prirode, te o sada prisutnoj prirodi koja je u visokom stupnju sačuvana od propadanja upravo zbog tog istog djelovanja čovjeka koji pokušava iz prirode dobiti nabolje što može. To se očituje u održivom upravljanju šumama i održavanju proizvodnje slatkovodne ribe. U pitanju je delikatna ravnoteža i ne možemo si priuštiti da ju narušimo, nego naprotiv, trebamo činiti sve na dobrobit prirode, a time i na dobrobit ljudi koji žive od nje.

 

Ribnjaci Narta, Blatnica i Siščani smješteni su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uz rijeku Česmu u dužini od oko 30km u pravcu istok-zapad. Na njih se nadovezuju i ribnjaci Vukšinac koji se nalaze nizvodno, u Zagrebačkoj županiji. Ribnjaci zauzimaju ravničarski krajolik koji je do polovice 20. stoljeća predstavljao močvarnu poplavnu nizinu rijeke Česme s velikim hrastovim šumama. Tada je rijeka Česma bila slobodna u meandriranju, poplavljivanju okolnog terena, te je bilo važno mrjestilište za veliki broj ribljih vrsta koje su bile temelj hranidbenog lanca koji se rasprostirao kilometrima široko. Polovicom 20. stoljeća nastupila je sveopća regulacije vodotoka i isušivanja velikog dijela vlažnih područja u cijeloj Hrvatskoj, čime je zahvaćena i Česma zajedno sa svim njenim pritocima što je devastiralo okolne ekosustave i metrima snizilo razinu podzemnih voda.

 

RIBNJACI NARTA

RIBNJACI SIŠČANI

RIBNJACI SIŠČANI

 

Danas su močvarni ekosustavi u Hrvatskoj, Europi i svijetu sve rjeđi i ugroženiji, ali srećom uz Česmu su izgrađeni ribnjaci koji su postali zamjenska močvarna staništa. Na uzvodnom dijelu Česme, nalaze se ribnjaci Narta ukupne površine 670 ha, ribnjaci Blatnica nalaze se nizvodno zauzimajući ukupnu površinu od 290 ha, a ribnjaci Siščani se na njih nastavljaju još nizvodnije te zauzimaju površinu od 386 ha.

Ribnjaci su okruženi s više šumskih kompleksa poplavnih šuma, prvenstveno hrasta lužnjaka: Dugački gaj, Dabravina, Bukvik, Velika Stražanica i Česma. Više od 50% šumske površine čine stabla starija od 100 godina što je od izuzetnog značaja za gniježđenje onih rijetkih i ugroženih vrsta ptica koje su se specijalizirale za prehranjivanje na vodenim površinama, a podižu dugogodišnja i više stotina kilograma teška gnijezda na starim i čvrstim hrastovim stablima u neposrednoj blizini. Zato su ovdje česte ptice grabljivice i močvarice (orao štekavac Haliaeetus albicilla, crna roda Ciconia nigra, crna lunja Milvus migrans, siva čaplja Ardea cinerea...), a brojne su i velike duplje potrebne za gniježđenje ptica dupljašica (veliki djetlić Picoides major, siva žuna Picus canus, crna žuna Dryocopus martius, pupavac Upupa epops, kukuvija Tyto alba...). Kombinacija velikih močvarnog staništa i stoljetnih hrastovih šuma danas je prilično rijetka, što daje još veći značaj ovom području.

 

Crna roda Ciconia nigra
Crna roda Ciconia nigra

CRNA RODA (CICONIA NIGRA)

 

Proizvodnja ribe na ribnjacima je zadnjih dvadesetak godina bila smanjenog obima, ali trenutno se povećavaju iskoristivost i kapaciteti što je od velikog značaja za opstanak velikog broja prisutnih vrsta kako radi prehrane ribom, ali i drugim vrstama koje se ovdje razmnožavaju, poput kukaca (vretenca), vodozemaca (žabe), gmazova (kornjače, gušteri i zmije) i sisavaca (vidre, dabrovi). Nažalost, na ribnjacima Narta ovog trenutka proizvodnja ribe još uvijek nije obnovljena te ribnjaci s vrlo malim količinama vode iz godine u godinu propadaju. Cjelokupno područje moglo bi završiti u lošem scenariju koji se ocrtava u Narti ili u vrlo dobrom scenariju koji se ogledava u nizvodnim ribnjacima. Plitki ribnjaci bogati su ribom, ličinkama kukaca i podvodnim biljkama što omogućuje prehranu brojnim pticama (bjelobrada čigra Chlidonias hybrida, ćubasti gnjurac Podiceps cristatus, patka pupčanica Anas querquedula, patka njorka Aythya nyroca...), imaju muljevita dna u kojima se razvijaju razni beskralježnjaci potrebni za prehranjivanje usko specijaliziranih vrsta ptica (žličarka Platalea leucorodia, vlastelica Himantopus himantopus, mala prutka Actitis hypoleucos...), prostrane trščake potrebne za gniježđenje ptica močvarica (eja močvarica Circus aeruginosus, mala bijela čaplja Egretta garzetta, čaplja danguba Ardea purpurea, bukavac Botaurus stellaris...). Istovremeno, ribnjaci su pouzdana zimovalište za ptice jer se velike vodene mase relativno rijetko ili kratko u potpunosti zamrznu (velika bijela čaplja Egretta alba, divlja patka Anas plathyrhynchos, zviždara Anas penelope...).

 

VLASTELICA (HIMANTOPUS HIMANTOPUS)

PATKA ŽLIČARKA (ANAS CLYPEATA)

ŽLIČARKE (PLATALEA LEUCORODIA)

 

Na ovim ribnjacima možete zamijetiti ptice selice koje nisu karakteristična za urbana područja (Gak Nycticorax nycticorax, riječni galeb Larus ridibundus, crna čigra Chlidonias nigra, utva Tadorna tadorna, žuta pastirica Motacilla flava...), a ako dobro planirate i imate sreće zapazit ćete vrste koje su u Hrvatskoj već izumrle, ali još uvijek koriste ove ribnjake kao odmorište na putu između zimovališta na jugu i gnjezdilišta na sjeveru Europe (patka žličarka Anas clypeata, bukoč Pandion haliaetus), kao vrlo važno odmorište na tisućama kilometara dugom seobenom putu. Zbog toga je šire područje oko ribnjaka i šumskih kompleksa unutar Nacionalne ekološke mreže označeno kao važno područje za ptice.

Uokolo ribnjaka nalaze se livade, rubovi šuma i bujno grmlje što su važna gnjezdilišta za ptice pjevice (crni kos Turdus merula, crnoglava sjenica Parus palustris, plavetna sjenica Parus caeruleus, zelendur Carduelis chloris, sjenica mošnjarka Remiz pendulinus, kukmasta ševa Galerida cristata, drozd bravenjak Turdus pilaris, slavuj Luscinia megarhynchos...).

 

Zbog cjelokupnog bogatstva, samo djelomično ovdje spomenutog, još uvijek ima prostora za djelovanje u pozitivnom smjeru pošto nisu iskorištene mogućnosti poput promatračkog, ribičkog, konjičkog, gurmanskog i drugog turizma od kojega može profitirati okolno stanovništvo. U ovom slučaju promatrački turizam nalazi se na prvom mjestu kao turizam koji ima najmanji negativan utjecaj na prirodu, a može puno toga dati.

 

Autor članka: Darko Podravec // fotografije: Darko Podravec

Komentari   

 
+1 #4 Biolog 2014-05-24 10:16
Sviđa mi se vaš članak jer ste uspjeli nabrojati dosta vrsta ptica koje obitavaju u vašem kraju, a potkrijepili ste to i s nekoliko fotografija.
Nadam se da ću imati prilike posjetiti vaš kraj i vidjeti nešto od nabrojanog.
Srdačan pozdrav!
Citat
 
 
+1 #3 Darko Podravec 2013-02-16 13:06
Zahvaljujem, ispraviti ćemo!
Citat
 
 
+1 #2 Tomica Rubinić 2013-02-14 15:43
Jako lijepi članak :)
Citat
 
 
+1 #1 Stjepan Janeković 2013-02-13 19:23
slavuj Erithacus megarhynchos??
Luscinia!
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 68 gostiju i nema članova online