Home Blog Zmije u Hrvatskoj

Zmije u Hrvatskoj

 

FOTOGRAFIJA: ZLATKO BORENOVIĆ

  

Što treba znati o zmijama ?

Opće značajke

Zmije su prisutne na Zemlji već više od 100 milijuna godina, a danas s preko 2900 opisanih vrsta nastavaju sve kontinente osim Antarktike. Razvile su se od gušterolikih dinosaura, što nam dokazuju i rudimentarni ostatci udova boa i pitona.

Karakterizira ih nedostatak udova, očnih kapaka i vanjskog uha te izduljeno tijelo, posve pokriveno ljuskama. Zbog izduljenosti tijela imaju povećan broj kralješaka, a takav je izgled evolucijska prilagodba puzanju kroz uske otvore i procjepe. Također zmije imaju posebno prilagođenu građu glave: kosti čeljusti i nepca vezane su naime samo ligamentima, što im omogućava gutanje mnogostruko većega plijena.

 

Stanište

Zmije naseljavaju vrlo širok spektar staništa, od pustinja i tropskih šuma pa sve do hladnih tundra polarnog pojasa. Manji broj vrsta živi čak i u vodama toplih tropskih mora. Takvo široko rasprostranjenje i toliki broj vrsta omogućila im je izrazita prilagodljivost i otpornost na ekstremne uvjete okoliša.
Budući da zmije ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu, prilikom odabira povoljnih staništa moraju u prvom redu osigurati dostupnost sunčeve energije ili neki drugi izvor topline.

Način života

Zmije uglavnom žive samotnim životom i okupljaju se u veće skupine samo tijekom hibernacije (zimski san) i u razdoblju parenja. Neke zmije zbog visokih temperatura i suše miruju i u najtoplijem dijelu godine, a to se naziva estivacija (ljetni san).
Velika većina vrsta aktivna je danju, zbog ovisnosti o sunčevoj energiji, dok je samo manji dio vrsta u toplijim krajevima aktivan i noću. Danju se zmije uglavnom griju na otvorenim osunčanim površinama, a kao idealno mjesto za skrivanje služe im hrpe kamenja i suhi komadi drveta. U Hrvatskoj je samo pjegava crnokrpica aktivna jedino noću kada se hrani macaklinima i gušterima.

Razmnožavanje

Parenje započinje u rano proljeće ritualnim borbama mužjaka, kojima je cilj utvrditi dominaciju na određenom području. Mužjaci se udvaraju ženkama tako što slijede njihov miris, a nakon toga ih i stimuliraju nježnim dodirima tijela. Dolazi do unutarnje oplodnje jajašaca iz kojih se razvija potomstvo. Ženke mnogih vrsta polažu jaja na pogodna mjesta i zatim ih napuštaju, a neke ih čuvaju od predatora dok se mladunci ne izlegu. Neke vrste, poput riđovke, rađaju i žive mlade (ovoviviparija) koji izlaze iz jajne ljuske još u tijelu majke, neposredno prije okota.
 
Mladunci su odmah spremni za samostalan život i napuštaju majku čim se izlegu.
 

RIBARICA (NATRIX TESSELLATA)

FOTO: BORIS LAUŠ

SMUKULJA (CORONELLA AUSTRIACA)

FOTO: ZLATKO BORENOVIĆ

CRVENKRPICA (ZAMENIS SITULA)

FOTO: DENIS LEŠIĆ

 

Prehrana

Sve su danas poznate vrste zmija mesožderi, a u njihovoj su prehrani uglavnom žabe, gušteri, druge zmije, ptice i njihova jaja, mali sisavci, ribe i kukci. Plijen love iz zasjede ili aktivnim traženjem, a gutaju ga cijela. Karakteristika zmija jesu vrlo pokretljiva usta, što im omogućava gutanje plijena višestruko većeg od glave.

No zmije su i same sastavni dio prehrane mnogih divljih životinja. Tako se zna da se zmijama barem povremeno hrane neke vrste ptica, medvjedi, divlje svinje, lisice i druge zmije.

 

Čovjek i zmije

Od davnina pa sve do danas zmije se u usmenim i pisanim predajama opisuju jedino kao zle, agresivne i nadasve “podle”. Takvo viđenje nalazimo od biblijskih motiva zmije, koja je Evi ponudila jabuku i time ljudski rod izbacila iz raja, pa do modernih hollywoodskih filmskih ostvarenja. Nijedna druga skupina životinja nije kroz povijest pretrpjela i preživjela više mučenja i nepotrebnog ubijanja. A sve zbog neutemeljenih vjerovanja, mitova i straha ljudi od nepoznatoga!

Danas, unatoč velikom napretku u znanju i osviještenosti o očuvanju prirode, mnogo ljudi i dalje gleda na zmije kao na nešto čega se treba bojati i što bi bilo najbolje istrijebiti.

Unatoč tomu, čovjek se oduvijek zmijama i divio o čemu nam svjedoči Eskulapov štap, simbol ljekarništva. Na tom starogrčkom simbolu zmija na štapu simbolizira izlječenje i brz oporavak bolesnih, kao što zmija odbacuje staru kožu i ponovo se rađa.

 

Bjelica (Zamenis longissimus)
Bjelica (Zamenis longissimus)

FOTOGRAFIJA: BORIS LAUŠ

  

Zmije u Hrvatskoj

Poznato je da u Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug), dok je preostalih 12 neotrovno i neopasno. Zbog blage klime u Hrvatskoj su zmije vrlo široko rasprostranjene. 
Katkad se još spominju crnokrpica i zmajur kao zmije “poluotrovnice”, ali one, iako imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov, a i samo unošenje otrova presporo je da bi ugrozilo čovjeka.

Razlozi ugroženosti

Razlozi ugroženosti zmija u Hrvatskoj su:
 
  • cijepanje staništa uslijed urbanizacije
  • stradavanje na prometnicama
  • zaraštanje travnjaka kao posljedica prestanka ekstenzivnog stočarenja
  • ubijanje kao posljedica straha
  • ilegalno komercijalno skupljanje za terariste
  • onečišćenje 
 
U Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Republike Hrvatske uvršteno je pet vrsta zmija od kojih je planinski žutokrug naveden kao ugrožen (EN), a smičalina, ribarica, zmija sljeparica i crvenkrpica kao vrste s nedovoljno podataka (DD).

 

 

Zmije i propisi

Svih 15 vrsta zmija u Republici Hrvatskoj zaštićeno je Zakonom o zaštiti prirode (N. N. 70/05), odnosno Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N. N. 07/06), te se ne smiju namjerno ozljeđivati ni ubijati. Također je zabranjeno i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu.

Zaštita zmija jest i jedan od prioriteta na nekim područjima Nacionalne ekološke mreže - mreže područja važnih za očuvanje prirode u Hrvatskoj.

Republika Hrvatska potpisnica je i Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) koja štiti 13 naših vrsta zmija.

Kao zemlja kandidat za pristup u Europsku uniju, Hrvatska će morati, za europsku mrežu ekološki važnih područja NATURA 2000, predložiti područja važna za očuvanje vrsta i staništa ugroženih na europskoj razini. 3 vrste zmija spadaju u kvalifikacijske vrste za proglašavanje takvih ekološki važnih područja.

 

Kravosas (Elaphe quatuorlineata)
Kravosas (Elaphe quatuorlin …

FOTOGRAFIJA: DENIS LEŠIĆ

 

Kako se ponašati u staništu zmija?

  • Pri izlascima u prirodu i šetnjama kroz visoku travu ili grmlje treba nositi duge hlače i cipele koje štite nogu od ugriza.
  • U šetnji treba paziti da se ne staje na nepregledna mjesta, da ih se ne dodiruje rukama, a prije odmora treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti.
  • U jesen treba posebno obratiti pozornost i na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju rado sunčaju na takvim mjestima.
  • Pri susretu sa zmijom otrovnicom treba se odmaknuti na sigurnu udaljenost (najmanje 2 m) te udaljiti malu djecu i kućne ljubimce ako ih ima.
  • Želimo li zmiju fotografirati, to treba učiniti polako, bez naglih pokreta i bez približavanja na udaljenost manju od dviju duljina njezina tijela.
  • Zmiju otrovnicu treba poštovati i zaobići (ako je moguće) ili je zaplašiti udarcima o tlo (zmije izrazito dobro osjete vibracije tla).

 

Što učiniti u slučaju ugriza zmije?

Zmije mogu vrlo točno odrediti koliku dozu otrova će ispustiti u pojedinom ugrizu, pa se često događa da s obrambenim ugrizom uopće ne ispuste otrov. Tada govorimo o „suhom ugrizu”.
 
U slučaju otrovnoga zmijskog ugriza:
 
Ne pokušavajte zmiju ubiti ili uhvatiti (kako bi se ponijela u bolnicu s ozljeđenikom) jer bi pri tome još koga mogla ugristi; liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a točna determinacija vrste nije potrebna jer se za ugrize svih triju naših otrovnica primjenje jedinstven protuotrov.
 
Ugrizena osoba mora se smiriti i ne treba paničariti.
 
Treba ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva.
 
Ranu treba pustiti da slobodno krvari i ne treba je ni u kojem slučaju pokušavati rezati ili iz nje isisavati otrov.
 
Preporučuje se očistiti ranu i imobilizirati ujedeni ekstremitet pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja, ali vezivanje NE smije biti previše snažno.
 
Ugrizenu osobu treba što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112.

 

Raspoznavanje zmija otrovnica

U Hrvatskoj žive tri zmije otrovnice koje ugrizom kod čovijeka mogu uzrokovati zdravstvene probleme: poskok, riđovka i planinski žutokrug.Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera) a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica). Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.
 
Zašto je bitno očuvati zmije ?
 
Hrvatska je jedno od središta biološke raznolikosti u Europi, pa zato snosi i veliku odgovornost za očuvanje takva prirodnog bogatstva.
Obveza je to svih nas da prirodu u kojoj uživamo sačuvamo i za buduće naraštaje kako bi svu tu ljepotu doživjela i naša djeca.
Zmije u ekosustavu imaju vrlo bitnu ulogu u kontroli veličine populacije sitnih sisavaca (miševi, voluharice, rovke itd.) i kukaca. Pretjerano velike popu- lacije sitnih sisavaca ne samo što uzrokuju destrukciju prirodnih dobara (usjevi) nego djeluju i kao podloga za širenje mnogih bolesti, od kojih su neke za ljude čak i smrtonosne. Poznato je da se za epidemija kuge bolest najbrže širila gradovima gdje nije bilo zmija da održavaju prirodnu ravnotežu i smanjuju broj glodavaca. Naprotiv, na seoskim se područjima bolest širila vrlo sporo ili se uopće nije pojavila jer su zmije i drugi predatori kontrolirali brojnost glodavaca. 
 
 

POSKOK (VIPERA AMMODYTES)

FOTO: STJEPAN JANEKOVIĆ

RIĐOVKA (VIPERA BERUS)

FOTO: STJEPAN JANEKOVIĆ

RIĐOVKA, VIPERA BERUS

FOTO: BORIS LAUŠ

 

Kako možete pridonijeti očuvanju zmija u Hrvatskoj?

Doznajte više o zmijama te poučite sebe i druge o njihovu životu i mjestima gdje se mogu susresti.

Upoznajte se s brojem i vrstama zmija otrovnica i neotrovnica koje se mogu susresti u Hrvatskoj.

Uputite svakoga tko boravi u prirodi kako treba postupati pri susretu sa zmijom i što učiniti ako koga ugrize zmija otrovnica.

Imate li dodatnih pitanja ili ste primjetili neuobičajeno brojno pojavljivanje zmija, slobodno nam se obratite:Državni zavod za zaštitu prirode + 385 01/55 02 951

 

Zablude o zmijama

Poskok NE može skakati, a naziv je dobio zbog zabilježenih ugriza u predjelu glave do kojih dolazi pred kraj ljeta i u jesen, ali ne zato što poskoci skaču, nego zato što se oni u tom razdoblju sunčaju na nižim granama drveća i grmlja.

Zmije NE love i NE naganjaju ljude. Mužjaci tijekom sezone parenja mogu braniti ženku i prijeteći krenuti prema predatoru, ali najčešće zmije bježe čim zamijete ljude.

Zmije NE piju mlijeko! Među narodom kruže brojne priče da neke zmije noću sišu mlijeko iz kravljeg vimena ili iz posuda s mlijekom. U takvim pričama uglavnom se spominju četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata), koji je po tome dobio i ime, te bjelica (Zamenis longissimus), poznata još i kao Eskulapova zmija.

Zmije NISU sluzave i mokre, kao što neki ljudi misle, nego su na dodir vrlo suhe i nježne.

 

Crna poljarica,  Hierophis viridiflavus carbonarius
Crna poljarica, Hierophis …

FOTOGRAFIJA: STJEPAN JANEKOVIĆ

 

Znate li ?

  • Zmije po nekoliko puta godišnje odbacuju staru kožu kada im ona postane pretijesna. Staru kožu ili „svlak“ skidaju u jednom komadu, trljajući se o travu i granje.
  • Znatno više ljudi pogine od udara groma, napada psa ili uboda osa i stršljena nego od ugriza zmije.
  • Zmije se služe jezikom i posebnom strukturom u svodu usne šupljine (Jacobsonov organ) kako bi “okusile”, tj. omirisale okolinu.
  • Najdulja je zmija na svijetu mrežasti piton (Python reticularis), 8 - 10 m; a najmanja je dvoprugasta sljeparica (Leptotyphlops bilineatus), koja naraste do najviše 10 cm.
  • Zmije nemaju očne kapke, nego prozirnu ljusku koja pokriva oko i štiti ga od ozljeda.
  • Zmije nemaju vanjskih slušnih organa i slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, ali preko kostiju donje čeljusti dobro osjećaju vibracije tla.

 

Autor teksta : Dušan Jelić // originalni tekst brošura " Zmije u Hrvatskoj " autor Dušan Jelić

Komentari   

 
0 #11 arian 2017-05-24 15:30
Nemoguce kake zmije
Citat
 
 
0 #10 anto zekić 2017-05-24 06:28
zmije ne predstavljaju opasnost za ljude nekada je eventualni ugriz predstavljao izvjesnu smrt danas se dobije serum i nema nikakvih posljedica....a i ugriz je rijedak i radi toga što se jako malo ljudi bavi poljoprivredom sa ručnim alatima....prob lem izletnika i planinara je sjedenje na vrhovima planina gdje postoji stanoviti rizik ugriza najčešće za ruku ...dobro je prije sjedanja na kamenje ili travu štapom zveckati okolo ..
Citat
 
 
0 #9 Blanka 2017-05-23 20:58
dobar članak..kao mala, bosa sam stala na sklupčanu zmiju..od šoka nisam govorila 15-tak minuta ( na žalost mnogih, opet sam progovorila :D )i imala sam jako, jako velik strah od zmija, kada nisam sama u glavi donijela odluku da taj paničan strah mora prestati..S obzirom da sam planinar, često sam sretala i to baš najčešće poskoka..( kao da imam radar za zmije :D) vremenom, naučila sam poštivati zmije, a čini mi se da i one mene..imam jezerce u vrtu..i bjelouške, jako sam sretna..znamo se često susretati..ali od kad imam te zmije u vrtu, nemam više toliko miševa, i drugih štetočina..eto našle se u ravnoteži zmije i ja
Citat
 
 
+2 #8 Mari 2016-04-23 13:03
Dosta dobar je clanak svaka pohvala
Citat
 
 
+1 #7 Mari 2016-04-23 12:58
Znate li mozda jako se zove zmija s zutosmedim tijelom ima klhun kao poskok na smreki je bila u Konjskom i spavala je.
Citat
 
 
-11 #6 bernarda jelčić 2015-09-22 18:08
Naj odvratnija zmija koju sa upoznala
kom se sviđa on je. najveća budala
Citat
 
 
+3 #5 bla bla 2015-03-12 09:33
zmije su bas zanimljive zivotinje i steta sto ih ljudi cesto ubijaju
Citat
 
 
+11 #4 Marko Martinović 2014-09-16 15:49
Odličan članak. Trebao bi se nalaziti u udžbeniku iz prirode i društva tako da djeca od što ranije dobi nauče da zmije nisu opasne za ljude i kako postupati sa njima ako ih sretnu u prirodi. Kao i uz sve tekstove odlične fotografije.
Citat
 
 
+1 #3 Ljubica vasin 2014-09-16 10:42
Drago mi je da imam priliku pročitati i naučiti bar nešo o ovim životinjama.
HVALA !!!
Citat
 
 
+1 #2 Vesna Marić 2014-09-15 12:38
Predivne su i korisne, Šteta što djecu uče da ih se boje i ubijaju. Šarku već dugo nisam vidjela, a u vrtu katkada vidim eskulapovog smuka i bjeloušku.
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 47 gostiju i nema članova online