Home Blog Slatkovodni ribnjaci

Slatkovodni ribnjaci

Slatkovodni ribnjaci – središta biološke raznolikosti

 

Ribnjaci su u Hrvatskoj vrlo važna središta biološke raznolikosti. To su plitka jezera sa svim značajkama močvarnih područja. Stvorili su i ljudi, najčešće krčenjem šuma ili iz već postojećih prirodnih područja. U Hrvatskoj ima 12 velikih ribnjaka na oko 5500 hektara, no neki od njih su van funkcije, djelomično ili potpuno. Primarna svrha ribnjaka je proizvodnja ribe, no istovremeno je to postalo i vrlo važno stanište za životinje.

 

Pličina, ljetna toplina i obilje mineralnih hranjivih tvari omogućuje bujan rast biljaka. Voda je vrlo mutna, gotovo neprozirna, no bilju to ne smeta. Površinu vode prekriva bilje  poput lopoča i vodenog oraha. Posebno je gust orašak čiji  su gornji su listovi obični  trokutasti, dok su donji listovi preobraženi u niti s kojima skupljaju hranjive tvari. Njihovi mali cvjetovi vire u zrak da bi ih mogli oprašiti kukci. Od cvjetova plavuna zažuti se cijela površina u rano ljeto! Plitkim rubovima  jezera vlada trska i uskolisni rogoz, ne smeta im ni nešto dublja voda niti mulj. Ovo posljednje stanište je posebno „zanimljivo“ i za druge biljke naviknutim na plavljenje i povećanu vlagu. Šaševi, šiljevi i ostale biljke tvore vrlo gust i visok zeleni zid, a opet lako prohodan za životinje koje su u njima napravile brojne staze.

 

Labudovi održavaju nezarasle koridore usred plitkog i zaraslog ribnjaka ljeti.
Labudovi održavaju nezarasl …
 

Umjetno vodeno stanište prihvatile su mnoge ptice pa je zračni promet intenzivan. Svako malo prolijeće manja grupa pataka ili veća jata kormorana. Tu redovito patroliraju i štekavci, a zna se i nekoliko njih odmarati na panjevima plitkih ribnjaka. Ribnjaci Lipovljani su naročito značajni za kolonije čaplji i žličarki iz parka prirode Lonjsko polje.

 

Roditelji se punih guša vraćaju s ribnjaka i hrane nezasitne mladunce u parku. Česte su bijele i sive čaplje. Znaju biti u većim ili manjim grupama, no svaka lovi za sebe. Koračaju polako, šuljajući se pred ribom. Ili stoje u zasjedi, dok ne uoče plijen i onda poput luka nategnu dugački vrat i ubadaju. Male bijele čaplje mnogo su živahnije. Iako i one mogu solirati, često love zajedno. Doslovno jure po vodi, polijeću i slijeću, prskaju po mulju. Zajedno s čapljama gacaju po plićini gdje ih dugačke noge drže na suhom.

 

PARENJE NJORKI (AYTHYA NYROCA)

ŽUTA PASTIRICA (MOTACILLA FLAVA)

ŠTEKAVAC (HALIAEETUS ALBICILLA)

 

Raznolikost staništa na stvara i raznolikost vrsta. Otvorenu vodu vole ćubasti gnjurci i njihovi srodnici mali gnjurci. Oni tu mogu zaroniti i loviti ribu. Ove ptice se ovdje također i gnijezde na malim humcima od plivajuće vegetacije. Gnjurcima su prvi susjedi bjelobrade čigre, isto ribolovci, ali nisu ronioci već se iz zraka obrušavaju u vodu. I kad ne love, ove iznimno bučne ptice izvode neprestano vratolomije u zraku. Trsku, rogoz i ostalo gusto močvarno bilje za gniježđenje koriste trstenjaci, cvrčići i ostale male smeđe ptice. Po blatu skupljaju hranu pastirice, vivci, prutke i druge vrste. Vrlo se teško vide uz rubove vegetacije plašljive kokošice i štijoke. 

Ribnjaci su u proljeće i jesen važna postaja na selidbenom putu ptica selica. Posebno važni gosti na ribnjacima su patke njorke. Na Crnoj mlaki se u jesen skupi i pet tisuća ugroženih patki njorki što ovaj ribnjak čini jednim od najvažnijih u Europi. Zimi su pak zimovalište mnogim vrstama koje bježe od snijega i leda na sjeveru poput labudova, pataka, liski. 

 

Na žalost, neki ribnjaci propadaju. Osvajaju ih vrbe i ostalo drveće, čini se da priroda pobjeđuje, ali je to kratkog daha. Valja imati na umu da su ljudi stvorili ovo stanište te da će daljnjim propadanjem ribnjaka nestati i vode te svih tih ptica močvarica. Jer ribnjaci su u Hrvatskoj vrlo važna močvarna područja

 

Crna Mlaka je primjerice jedno od hrvatskih ribnjaka s popisa Ramsara – svjetski značajnih močvarnih područja. Čak je devet šaranskih ribnjaka u Hrvatskoj uvršteno u popis ornitološki važnih područja u Europi i potencijalnih Ramsarskih područja.

 

DIVLJE PATKE(ANAS PLATYRHYNCHOS)

GNIJEZDO SIVE ČAPLJE (ARDEA CINEREA)

SIVA ČAPLJA (ARDEA CINEREA)

 

Prirodna močvarna područja posvuda u našoj zemlji sve više nestaju isušivanjem i gradnjom. I ona koja još uvijek postoje, stare prirodno polako ili ubrzano djelovanjem čovjeka. Nova se više ne stvaraju jer su izvori vode, prije svega rijeke, regulirani. Zbog toga prostrani i plitki ribnjaci „uskaču“ kao zamjena za prirodne močvare.

 

Autor članka: Goran Šafarek // fotografije: Goran Šafarek

 

 

PREPORUČAMO !


Monografija Rijeke Hrvatske, Gorana Šafareka i Tomislava Šolića, u izdanju Izdavačke kuće Veda.Monografija „Rijeke Hrvatske“ obrađuje gotovo sve naše rijeke i riječice, od Dunava do Neretve. Naglasak knjige nije na pukom opisu rijeka već na obilježjima naših rijeka poput meandriranja, sprudova, sedre, slapova…Opisuju se i „nepoznati“ dijelovi rijeka, njihova dinamika, opisuje se što je to uopće rijeka, posebice u kršu. Knjiga prikazuje i novi pogled na rijeke kao vrlo složene sustave,njihove biološku raznolikost, ali i gospodarske koristi za ljude.

 

 

Komentari   

 
+2 #3 Goran Šafarek 2014-12-03 07:49
Poštovani gospodine Roman Safner

Krivo ste shvatili članak. Ove stranice zovu se Wild Croatia i govore o prirodi te je i članak napisan iz te perspektive.

Konačno, napisao sam ovo na samom početku članka: "Primarna svrha ribnjaka je proizvodnja ribe, no istovremeno je to postalo i vrlo važno stanište za životinje."

Propustili ste i ovu rečenicu "Na žalost, neki ribnjaci propadaju. Osvajaju ih vrbe i ostalo drveće, čini se da priroda pobjeđuje, ali je to kratkog daha. Valja imati na umu da su ljudi stvorili ovo stanište te da će daljnjim propadanjem ribnjaka nestati i vode te svih tih ptica močvarica".

Tako da o isključivosti nema mjesta, štoviše, isključivost bih nazvao nesposobnošću razlikovanja tematike jednog popularnog članka prirodne tematike i shvaćanja poante teksta, pogotovo za nekog tko radi na Agronomskom fakultetu.
Citat
 
 
-4 #2 Roman Safner 2014-02-07 10:57
Šaranski ribnjaci su ljudskom rukom izgrađeni proizvodni gospodarski objekti za uzgoj toplovodnih vrsta riba primarno s ciljem proizvodnje visokokvalitetn e hrane za ljude. Stoga proizvodne ribnjake treba tretirati i očuvati primarno kao proizvodne pogone. Jedino vremenom zapuštene površine izgrađenih ribnjaka kao i one lošeg boniteta sa slabom /nedostatnom vodoopskrbom koje su van funkcije, a istoj se i ne mogu privesti treba sačuvati i privesti/prepus titi ulozi očuvanja bioraznolikosti . Pokušajmo razlikovati/usk laditi proizvodnju i zaštitu, a ne biti isključivi.
Citat
 
 
+1 #1 Josip Ledinšćak 2013-02-27 13:36
dobar članak, odlične fotke!
ribnjaci su važna staništa za ptice, ali i dobra mjesta za promatranje/fot ografiranje! kad bi barem tako i čuvari na ribnjacima razmišljali.... ;)
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 55 gostiju i nema članova online