Home Blog Vranci - kormorani

Vranci - kormorani

 

Veliki vranac,  Phalacrocorax carbo
Veliki vranac, Phalacrocor …

FOTOGRAFIJA: STJEPAN JANEKOVIĆ

 

Vranci - kormorani

Ptičja porodica iz reda PELECANIFORMES (Suliformes) s oko 40 vrsta u svijetu. Vranci su univerzalno prilagođeni životu na vodi: hodaju, plivaju, rone i lete.

 

Morski vranac

Morski vranac, Phalacrocorax aristotelis, European Shag (Common Shag), Krähenscharbe crna ptica sa žutim početkom kljuna, nema bijelih točaka na perju, mladi imaju svjetliji trbuh i sivo uprskana leđa, stanarica je, prisutna na hrvatskoj obali i otocima tijekom cijele godine i najčešća na kvarnerskim otocima. Raspon krila 95-120 cm, gnijezdi kolonijalno od ožujka/travnja do svibnja/lipnja na liticama, 3-4 svjetlo plavkasta jaja s bijelim točkama. Mužjaci se prvi put gnijezde s 3, ženke s 4 godine, parovi su jednogodišnje monogamni, gubitak legla može dovesti do promjene partnera. Mlade hrane oba roditelja 53 dana u gnijezdu i najmanje još 20 dana nakon napuštanja gnijezda. Pretpostavljeni broj u Hrvatskoj je 2000-4000 parova.

 

Veliki vranac

Veliki vranac, Phalacrocorax carbo, Great Cormorant, Kormoran To je jedna od najraširenijih vrsta u porodici vranaca, prisutna je na svih 5 kontinenata, ptice koji žive na sjeveru sele na jug te tu provode zimu. Na Kvarneru je zimovalica, prisutna samo u zimskim mjesecima. Velika crna ptica sa žućkastom mrljom na licu koja u vrijeme parenja postaje bijela, raspon krila 120 -160 cm. Normalni zaron ide do 15 m dubine, mjerenja su pokazala da može roniti za ribom do 45 m dubine, zaron traje po 20-30 sek. Dnevna potreba vranaca za svježom ribom je oko 500 g, pa su ih ribari nekada su proganjali do istrebljenja. U Kini se još vranci s prstenom na vratu koriste za ribarenje. Perje im nije nepropusno jer nemaju masne žlijezde za mazanje perja te ne mogu dugo ostati u vodi ili spavati na površini, već moraju povremeno raširenih krila sušiti perje na stjenama. Mlade hrane 50 dana. Veoma je rijetka albino forma (Phalacrocorax carbo albino), te ptice slabo vide i teško prežive u prirodi. Ribu ne mogu gutati ispod površine, ali ju mogu hvatati i u mutnoj vodi. Pretpostavljeni broj u Hrvatskoj je 6000-8000 parova. Skjervøy, glavni grad okruga Troms u sjevernoj Norveškoj, koristi simbol vranca (Kormorana) u svojem grbu.

 

Veliki vranac (Phalacrocorax carbo)

FOTO: STJEPAN JANEKOVIĆ

Morski vranac (Phalacrocorax aristotelis)

FOTO: STJEPAN JANEKOVIĆ

Veliki vranac (Phalacrocorax carbo)

FOTO: STJEPAN JANEKOVIĆ

 

Mali vranac

Mali vranac, Phalacrocorax pygmeus, Pygmy Cormorant, (Microcarbo Pygmeus) Zwergscharbe Crna ptica s kratkim vratom i dužim repom, uočljivo je manja (48cm) i čvršća od ostalih europskih vranaca, ali najugroženija. Glava je mala i okrugla, u proljeće kod mužjaka i ženke oboji se crveno-smeđe. Mladi se hrane oko 70 dana. Najveća kolonija, oko 4000 parova, nastanjuje deltu Dunava, ukupna europska populacija procjenjuje se na 28000-39000 parova, (75-94% globalne populacije). Isušivanjem poplavnih područja u svrhu povećanja poljoprivrednih površina uništena su staništa malog vranca, naročito u Rumunjskoj. Nema podataka o gnijezdećim parovima u Hrvatskoj, nekadašnja je gnjezdarica Kopačkog rita, a sada se gnijezdi na Vranskom jezeru.  

 

Temeljem zakona o zaštiti prirode, u Hrvatskoj su potpuno zaštićene sve 3 domicilne vrste, izuzev velikog vranca na gospodarskim ribnjacima.Status zaštite: prema IUCN-u kriteriju ugroženosti ova porodica je zadnjih godina ocjenjena s LC-(Least Concern) najmanja zabrinutost, najšira kategorija koja uz obične vrste sadrži i sve one koje nisu toliko zabrinjavajuće da bismo ih svrstavali u više kategorije, široko su rasprostranjene i brojne.

Pravilnikom su određene kazne za nedozvoljene radnje nad zaštićenom vrstom:

veliki vranac (Phalacrocorax carbo) 2.400,00 kn
morski vranac (Phalacrocorax aristotelis) 3.600,00 kn
mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) 40.000,00 kn

 

Autor članka: Stjepan Janeković

 

Izvori:
http://maps.iucnredlist.org/index.html
http://de.wikipedia.org/wiki/Kr%C3%A4henscharbe
D. Krnjeta: "Ptice Hrvatske"

Komentari   

 
0 #2 Caitlin 2018-05-10 17:15
I see you don't monetize your page, don't waste your traffic, you can earn extra cash every month
because you've got hi quality content. If you
want to know how to make extra bucks, search for: Ercannou's essential adsense alternative

Here is my web-site :: BestKristian: https://MightyMargarita.blogspot.co.uk
Citat
 
 
0 #1 stipe crnčević 2013-01-16 16:51
Bravo, na Neretvi u Metkoviću ih ima puno, stalno love ribu i nisu baš mali. Imaju dug zaron, a i dobri su letači...
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 23 gostiju i nema članova online