Home Blog Nježni divovi

Nježni divovi

Nježni divovi zmijskog svijeta

Slušajući o zmijama, običnom hrvatskom građaninu riječ „nježan“ ne pristaje uz ove životinje. A na spomen riječi „divovi“ u istom kontekstu se ovom građaninu lagano počinje kostriješiti dlaka na zatiljku. No, upravo to je cilj ovog teksta- upoznati obične ljude s ovom vrstom zmije, kako bi se riješili strahova i shvatili da se zbilja radi o- nježnim divovima.

 

Četveroprugi guž, četveroprugi kravosas ili samo kravosas, latinskog imena Elaphe quatuorlineata, najduža zmija u Hrvatskoj, a po masivnosti također zauzima prvo mjesto. Jedinke ove vrste mogu dosegnuti i do 260 centimetara i debljinu prosječne ruke, no to su zbilja rariteti. U prirodi ćete najčešće susresti kravosase ispod 160 centimetara.

 

Kravosas - Elaphe quatuorlineata
Kravosas - Elaphe quatuorli …

Odrasla ženka kravosasa fotografirana nedaleko Njivica na otoku Krku. Iako po literaturi ove zmije mogu narasti do 260 cm, to su vrlo rijetki primjerci. Najčešće možete susresti jedinke ispod 160cm.

 

Samo ime vam ukazuje na jednu očitu karakteristiku i na jedan mit. Očita karakteristika su dakako četiri uzdužne tamne pruge na leđnoj strani, na podlozi smeđih nijansi. Prema tome se odrasle jedinke vrlo lako raspoznaju od ostalih vrsta zmija. Drugi dio imena, kravosas, vuče porijeklo od jednog mita, a to je da ova zmija tokom noći siše mlijeko s kravljeg vimena. No, do danas još nitko nije dokazao istinitost ovih tvrdnji, iako ima ljudi koji se kunu da su svjedočili upravo takvom događaju. Do suprotnih vjerodostojnih dokaza, objašnjenje ovog mita leži u činjenici da se kravosasi hrane glodavcima poput raznih miševa, voluharica i štakora. Glodavci su česti u okolici ljudskih naselja ako imaju dovoljno hrane, a zmije slijedeći svoj plijen dolaze u blizinu nastambi poput kuća, staja itd. Tako da nije neobično vidjeti kravosase u blizini stoke.

 

Kravosas - Elaphe quatuorlineata
Kravosas - Elaphe quatuorli …

Još uvijek su vidljive mladenačke tamne mrlje po tijelu koje polako blijede i ustupaju mjesto karakterističnoj četverostrukoj prugi uzduž leđa i bokova. Ovaj pubertetlija je fotografiran nadomak Primoštena, Dalmacija.

 

U Hrvatskoj kravosase možete susresti samo u priobalnim dijelovima zemlje, od krajnjeg juga do Istre. Česti su i na brojnim otocima. Preferiraju suša staništa, iako ih se može sresti i pokraj vodenih tijela. Kako su odlični penjači povećava im se i raznovrsnost plijena: od ptica i njihovih jaja, guštera do raznih malih glodavaca, miševa, voluharica, štakora, pa čak i mladih zečeva i kunića. Plijen ubijaju davljenjem. Kao što je vidljivo, vrlo su bitna karika ekosustava zbog regulacije brojnosti glodavaca.

U usporedbi sa svojim roditeljima, juvenilni kravosasi izgledaju sasvim drukčije. Tijelo im je prekriveno tamnim mrljama, koje kroz razvoj mladih zmija blijede i zamijenjuju se karakterističnim prugama u odrasloj dobi. Nažalost, zbog drukčijeg izgleda često stradavaju od ljudske ruke, jer tom obojenošću asociraju ljude na otrovnice poput poskoka ili riđovke. Mnogobrojne su razlike između mladih kravosasa i poskoka, od potpuno različite šare, zjenice oka, oblika glave, do nedostatka roščića karakterističnog za poskoka. A riđovke ne dolaze u staništima gdje ima kravosasa. Stoga je korisno ne prepuštati se panici i ubijanju iz straha, dovoljno je obratiti malo pažnje na izgled ove mlade zmije da bi shvatili da se radi o neotrovnici.

 

Kravosas - Elaphe quatuorlineata
Kravosas - Elaphe quatuorli …

Juvenilna jedinka s otoka Oliba. Obratite pažnju kako je obojenost posve različita od odraslih jedinki - sazrijevanjem će ove tamne mrlje polako blijedjeti, a zamijenit će ih karakteristična četverostruka pruga na leđima.

 

Osim činjenice da se radi o neotrovnici, također vas može umiriti njena bezazlena ćud. Iako veliki i masivni, kravosasi vrlo rijetko grizu u obrani. Možda vas zaplaše glasnim siktanjem i zaletavanjem tijelom prema vama, no ugrizi su iznimno rijetki. Oni će čekati prvu priliku da se povuku na sigurnije mjesto i izbjegavat će svaki sukob s ljudima.

U pokrajini Abruzzo u Italiji se svake godine prvog četvrtka u svibnju održava zanimljiva ceremonija. U mjestu Cocculo se održava procesija zmija u čast sveca zaštitnika Svetog Dominika. Zmije koje se koriste u ovoj procesiji su često kravosasi, koji se stavljaju na kip Svetog Dominika i nose u povorci kroz mjesto. Kravosasi se za ovu svrhu kasnije ne ubijaju, već se vraćaju natrag u njihovo stanište. Čak nije ni rijetkost vidjeti majke kako stavljaju ove zmije svojoj djeci oko vrata, vjerujući da će im donijeti zaštitu od brojnih bolesti. Ovo je jedan od pozitivnijih primjera suživota čovjeka i zmija, i odnosa kršćanstva prema zmijama te još jedan pokazatelj bezazlenosti ovih divova.

 

Kravosas - Elaphe quatuorlineata
Kravosas - Elaphe quatuorli …

Odrasla ženka s otoka Oliba. Kravosasi su prisutni jedino u našem priobalnom pojasu, i preferiraju suha staništa. Stoga su im mnogi naši otoci idealno mjesto za život.

 

Zbog negativnog odnosa građana Hrvatske prema svim zmijama, česta su stradavanja i ove bezopasne vrste. Zbog toga, kao i ostalih faktora ugrožavanja, kravosasi su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena domaća svojta.

 

Ukoliko ste i vi negdje naišli na ovu zmiju, te susret imate zabilježen na fotografiji, molim vas da to podijelite sa mnom na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .Svaki podatak je dobrodošao za bolje upoznavanje ovih fascinantnih životinja!

Autor članka: Boris Lauš // autor fotografija: Boris Lauš

Komentari   

 
+1 #13 Miki 2017-05-25 08:38
Prije godinu dana sam bio u vrbovskom i dok sam zatvarao vrata sam je lagano pričepio jer je nisam vidio. Gledam i ne mogu zatvoriti vrata, kad sam je skužio skočio sam 2m unazad. A ona samo zbrisala dalje iza spremišta u šumu.

Al vidjet zmiju od preko metra stvarno nije ugodno. Nadam se da još uvijek negdje negdje veselo luta po šumi :)
Citat
 
 
+1 #12 Hrvoje 2017-05-22 20:57
Nisam veliki poznavatelj zmija no prema dosadasnjim iskustvima, sve su bjezale kad bi naisao, no ovog puta ne.
Naime doticna zmija je toliko glasno puhala da sam mislio da je u sikari nekakav sigurnosni ventil koji pusta ili neka velika ranjena zivotinja koja nije stajala puhati niti nakon sto sam u sikaru bacio granu da provjerim sta je...
Nakon sta puhanje nije stalo, prosao sam dalje i iz znatizelje se sagnuo da kroz sikaru viddim sta to puse, vidio sam poprilicno veliku zmiju kako me gleda...
Stvarno vrlo neugodan osjecaj...
Citat
 
 
+1 #11 Ivan 2016-12-05 21:42
Imao sam susret sa jednim kravosasom na Dugom otoku, dužine preko 2 m i debelim kao flasa. Toliko sam se ukipio da se nisam sjetio slikati sa mobitelom. Čuo sam da su ga na istom mjestu sreli još neki.
Citat
 
 
+1 #10 gogodobri 2016-05-29 08:01
Sjajan članak, obožavam zmije imate li šta o riđovki?
U mom kraju(okolina Knina) je nisam vidio 10 godina.
Citat
 
 
0 #9 Nadja G 2016-05-13 13:27
Ja vidila jednu oko 120 cm, debela, nisam je vidila pa se ona "javila" uplašila sam se ali joj pričajući ona ode svojim putem. Na žalost nisam imala Tel uz sebe pa je nisam slikala . Koliko žive ?
Citat
 
 
0 #8 Botanist 2015-06-02 08:56
Domaći se na Olibu HVALE s brojem kravosasa i poljarica koje su utamanili: uglavnom motikama i kamenjem. Na bilo kakav komentar kako je to zakonom zaštićena zmija (i dobroćudna!) gledaju vas kao da ste sišli s pameti... užas jedan...
Citat
 
 
+1 #7 Tihana 2014-10-13 14:50
Kad pričamo o zaštićenim vrstama i staništima, ključna stvar je edukacija. Počevši od lokalnog stanovništva koje mora spoznati da je upravo bioraznolikost naše najveće blago. Educirano stanovništvo prenosi svoja znanja dalje i educira svoje goste. Zašto bi postojala ikakva služba koja bi potpuno bezopasnog kravosasa uklanjala iz njegovog prirodnog staništa?
Druga stvar je sankcioniranje. Kada bi za svaku ubijenu zmiju bila i naplaćena propisana kazna, stvari bi možda krenule nabolje. Ljudi su općenito prepuni predrasuda prema zmijama, samim time i iracionalnih strahova.
Kravosas je plaha zmija i uvijek će pobjeći na sigurno kad ga se iznenadi. Svaki naš susret s njime završio je upravo tako. Na sjevernom dijelu otoka Škarde prespavali smo u šatoru na pola metra od mjesta koje smo prozvali "kravosasovi dvori" jer smo upravo tamo vidjeli da se sklonio u naplavljenu morsku travu. Nije mu palo na pamet da nam se naknadno ukaže.
Predivna zmija i koristan tekst.
Citat
 
 
-1 #6 dunja 2014-06-15 17:53
zakonom zasticene..ali u hrvatskoj nemas koga nazvati kada takvu zmiju treba ukloniti ( npr.turisticka mjesta-jer svaki ce gost otici kada sretne mrcinu od 2-2,5m ).i zato tragichno i zavrse..imam takav problem i vec 7dana trazim nekoga tko bi ih uhvatio i relocirao.na kraju ce ih netko ubiti.
Citat
 
 
-2 #5 elma 2014-06-13 12:04
po meni je zmija vatreno oruzje volelabi kadbi mogla da prevladam strah od nji ali je za sad nemoguce
Citat
 
 
-2 #4 magdalena 2014-06-10 21:34
Evi mi smo nasli kravosasa na otoku ravi i bio je ocito najvece vrste i nije nam bas bilo sve jedno jer nismo znali o kojoj se zmiji radi ali isto je nebi bas htijela opet susresti .
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 83 gostiju i nema članova online