Home Blog Hrvatske rijeke

Hrvatske rijeke

Dunavski prsti
Dunavski prsti

DUNAVSKI PRSTI // FOTOGRAFIJA:GORAN ŠAFAREK

 

Hrvatske rijeke 

U drugoj polovici prošlog stoljeća rijeke su se smatrale resursima koje s pravom valja iskorištavati radi napretka, baš kao i ostale dijelove prirode. U to doba veći dio građana, društva, čak i intelektualaca, smatrali su hidroenergetske zahvate i regulaciju na našim rijekama isključivo razvojnim projektima. Uostalom, o rijekama se nije mnogo ni znalo. S padom komunizma nove su ideje neizbježno počele prodirati u Hrvatsku. Brojni europski znanstvenici upozorili su nas da su naše rijeke nešto zaista posebno.

S vremenom, malo pomalo, više se nije mogla ignorirati činjenica da su naše rijeke doista ogromno blago. Svima nam je poznata ljepota plavog Jadrana: bistro i čisto more, divne šljunčane plaže, stjenovite obale sa starim kamenim gradovima rijetko koga ostavljaju ravnodušnim. More međutim nije naše jedino bogatstvo. Tu svakako spadaju i velike, kod nas još znatnim dijelom očuvane nizinske rijeke, surovi krš, mračno i stjenovito podzemlje i rijeke koje sve njih povezuju. Znanstvenici su otkrili još nešto – očuvana priroda nije samo lijepa nego predstavlja i gospodarsku korist, gledajući dugoročno i na održivi način.

Rijeke su prigrlile mnoga živa bića. Neka u njima žive za stalno, npr. ribe, rakovi i puževi te mnoge vrste vodenih biljaka. Brojni sitni beskralješnjaci, npr. ličinke kukaca, veći dio života provedu u rijeci i njenim postranim dijelovima, dok odrasli kukac kratkog životnog vijeka ima glavnu ulogu u razmnožavanju i rasprostranjivanju vrste. Dio životinja (posebno ptice močvarice) i biljaka žive na kopnu, ali su neraskidivo vezane uz vodena staništa. Upravo su rijeke sa svojim pripadajućim staništima središta biološke raznolikosti. Poplavna nizina Dunava i Drave primjerice stvaraju poznati Kopački rit. Krške rijeke poput Zrmanje i Krupe oaze su zelenila usred surovog krša.

 

Kanjoni Zrmanje i Krupe
Kanjoni Zrmanje i Krupe

KANJONI ZRMANJE I KRUPE //FOTOGRAFIJA:GORAN ŠAFAREK

 

Uzdužno se tok može podijeliti na mnogo načina. Tradicionalno, tok jedne rijeke dijeli se prema vrstama riba. Zona pastrve čini najgornji dio brdskih potoka s kamenitim dnom i jakom strujom vode. Od riba tu žive još i peš (Cottus gobio) i pijor (Phoxinus phoxinus).

Česte su i alge kremenjašice i mahovine. Zona lipljena je prelazna zona prema srednjem toku, a uz lipljena tu još uvijek obilno nalazimo i pastrvu, peša i pijora te ribe srednjeg toka: mrenu, klena i podusta, krkuša. Zona mrene podudara se sa srednjim tokom rijeke šljunkovito-pjeskovite podloge, gdje je veće kolebanje temperature vode i ima manje otopljenog kisika. Uz mrenu dolaze još i klen, podust, jez, bolen, klenić, mladica…

Donji tok rijeke s muljevito-pjeskovitim koritom obuhvaća zonu deverike. Uz deveriku, od riba tu nalazimo i bodorku, šarana, linjka, smuđa, soma, štuku, …

Ovdje raste mnogo vodene vegetacije, česta je i nestašica kisika, kolebanja ekoloških parametara su velika. Zona lista predstavlja samo ušće rijeke u more od kojega je voda zaslanjena. Primjer ribe koju nalazimo ovdje je jegulja.

 

Mrežnički slap
Mrežnički slap

MREŽNIČKI SLAP // FOTOGRAFIJA:GORAN ŠAFAREK

 

Rijeke imaju i vertikalnu podjelu – od dna do površine. Taj gradijent nije toliko izražen kao u vodama stajaćicama ili u moru, jer u većini slučajeva nedostaje plankton, sitni organizmi koji plutaju najčešće u površinskom sloju vode, a predstavljaju vrlo značajnu kariku hranidbene mreže i biološke primarne produkcije organske tvari. Doduše, zbog prirodnih barijera plankton može nastati u donjim, sporijim tokovima rijeke ili u ujezerenim dijelovima.

Dno ili bentos1 zasigurno je najvažnija zajednica rijeke, pogotovo za male vodene beskralješnjake koji ovdje nalaze zaklon od strujanja. Sitni vodeni beskralješnjaci poput vodencvjetova, tulara i obalčara, različitim se načinima učvršćuju za kamenje i druge čvrste objekte u koritu. Obale su također dio rijeke i često su vrlo bujne. Voda je na rubovima općenito usporena pa je živim organizmima olakšan rast. Vrbe su najčešća obalna vegetacija, zajedno s drugim vrstama mekog drveća poput topola ili joha, a nije rijetkost vidjeti ni trsku i ostalo močvarno bilje, čak i u krškim rijekama.

 

Saznajte više o našim rijekama na web stranici : Hrvatske rijeke

Mali video o našim rijekama: http://www.youtube.com/watch?v=oc4TIKp8nrA Ili https://vimeo.com/20976079

 

Autor članka: Goran Šafarek 

PREPORUČAMO !


Monografija Rijeke Hrvatske, Gorana Šafareka i Tomislava Šolića, u izdanju Izdavačke kuće Veda.Monografija „Rijeke Hrvatske“ obrađuje gotovo sve naše rijeke i riječice, od Dunava do Neretve. Naglasak knjige nije na pukom opisu rijeka već na obilježjima naših rijeka poput meandriranja, sprudova, sedre, slapova…Opisuju se i „nepoznati“ dijelovi rijeka, njihova dinamika, opisuje se što je to uopće rijeka, posebice u kršu. Knjiga prikazuje i novi pogled na rijeke kao vrlo složene sustave,njihove biološku raznolikost, ali i gospodarske koristi za ljude.

 

 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 72 gostiju i nema članova online