Home Blog Leptiri

Leptiri

Prugasto jedarce (Iphiclides podalirius)
Prugasto jedarce (Iphiclide …

Fotografija: Petar Sabol 

 

Leptiri (Lepidoptera) ,s više od 165 000 vrsta iz 127 porodica, ubrajaju se u najraznolikije kukce na svijetu.Nema potpuno jasne razlike između dnevnih i noćnih leptira - i nikakve znanstvene osnove po kojoj bi se oni razdvajali - ali u pravilu dnevni leptiri imaju kijačasta ticala te su živih boja i lete danju, dok je većina noćnih aktivna noću i tamne su boje.Kod mnogih se prilikom udvaranja ispuštaju u zrak mirisne tvari.

Tijelo im je dlakavo, glava slabo pokretljiva. Sastavljene oči su polukuglaste, a često imaju i dva jednostavna oka. Ticala su im sastavljena od mnogo članaka, a mogu biti: nitasta, četinasta, pilasta, češljasta, perasta i kijačasta. Prsni kolutići su stopljeni. Noge su im slabašne, a prednje su smanjena u noge za čišćenje. Zadak se sastoji od 6 do 7 kolutića.

 

Crna medonjica,  Arctia villica
Crna medonjica, Arctia vil …

Fotografija: Stjepan Janeković

 

Životni ciklus:U jajetu, koje je prvi razvojni oblik leptira razvija se mlada gusjenica. Ličinke leptira su gusjenice s usnim organima za grizenje, većinom žive na kopnu, a neke u vodi. Hrane se uglavnom raznim biljnim dijelovima. Na glavi imaju kratka ticala i 4 do 6 jednostavnih očiju. Uz prave noge imaju obično 5 pari panoga (na 3. do 6. i na zadnjem začanom kolutiću). Za leptire je karakteristična potpuna preobrazba (holometabolija) pa između ličinačkog stadija i odrasle jedinke prolaze stadij kukuljice.

Prije nego što se zakukulje, gusjenice se pričvrste na zaštićenu mjestu ili ispredu svilen zapredak, te se preobraze u slobodnu ili češće zastrtu kukuljicu. Kukuljica se doima mirnom, međutim u unutrašnjosti se odvijaju velike promjene, organi gusjenice se razgrađuju, a izgrađuju se unutrašnji organi leptira. Kad se odrasli leptir izvuče iz zapretka najprije raširi krila da se osuše. Nakon toga je spreman za let. Potpuno razvijeni leptiri žive obično samo kratko vrijeme, ali neki mogu i prezimiti.

Obični plavac - Polyommatus icarus
Obični plavac - Polyommatus …

 Fotografija: Zoran Rudec

 

Leptiri u Hrvatskoj

Fauna Hrvatske još je uvijek relativno slabo poznata zbog malog intenziteta istraživanja i velike raznolikosti. Danji leptiri su još i relativno dobro istraženi, dok noćni nisu, jer su istraživanja zahtjevnija a i skupina je puno brojnija vrstama.

U Hrvatskoj je do sada zabilježeno oko 190 vrsta danjih leptira (Kučinić i Plavac,2009). Danji leptiri zanimljivi su zbog morfoloških svojstava koja ih svrstavaju među “najljepše” životinjske skupine, pa se ljudi za njih zanimaju, na njima provode različita istraživanja, faunistička, ekološka, etološka, taksonomska, biogeografska, ali i konzervacijsko-biološka, ali i zauzimajući se za njihovu svrsishodnu i djelotvornu zaštitu.Osim toga, oni su predmet interesa brojnih entomologa amatera, kolekcionara, ali i mnogih ljubitelja prirode.

 

Znate li ?

Leptiri nakon parenja na leptiricama ostavljaju kemijski zaručnički prsten zbog kojega one više nisu privlačne drugim mužjacima.Mužjaci leptira iz porodice kupusnog bijelca luče mirisnu tvar metilsalicilat koju nakon parenja prenose na partnericu, kaže Johan Andersson iz Kraljevske tehničke škole u Stockholmu, prenosi agencija DDP.Drugi mužjaci prepoznaju miris i odmah im je jasno da će svi pokušaji parenja biti uzaludni. Znak da je zauzeta na leptirici ostaje sve dok ne položi jaja.Znanstvenici pretpostavljaju da bi se to otkriće uskoro moglo upotrijebiti u borbi protiv tih štetočina.


Izvorni tekstovi: Wikipedia, Ana Kurbalija (specijalistički rad - leptiri Lonjskog polja )

 

 

Nemate pravo komentirati

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 90 gostiju i nema članova online