Home Blog Gljive

Gljive

Turčin -  (Leccinum auranticum)
Turčin - (Leccinum auranti …

 

Gljive

Svojim neobičnim oblicima, bojama, naglim rastom, hranjivim vrijednostima, a ponekad i otrovnošću, gljive su oduvijek privlačile čovjekovu pažnju. Prema najnovijim procjenama na Zemlji ima oko 8,8 milijuna živih bića. Od tog broja procjenjuje se da ima oko 611.000 vrsta gljiva, dvostruko više nego biljaka, koje se procjenjuju na oko 300.000 vrsta. Gljive su velika i ekološki važna skupina organizama, ali unatoč tomu, jedna su od najslabije istraženih skupina organizama u svijetu i kod nas.

 

Što su zapravo gljive ?

Neki smatraju da su gljive došle iz svemira. Još ne tako davno svrstane su u bilje i bile su uvrštene u razne enciklopedije i priručnike o bilju.

 

Zašto gljive ne pripadaju carstvu biljaka ?

Prema sistemu ishrane organizmi se dijele na autotrofne i heterotrofne. Autotrofni organizmi su oni koji imaju sposobnost da svoje tijelo izgrađuju isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. Takvi organizmi ( zelene biljke) koriste ugljični dioksid iz zraka, vodu i mineralne tvari iz zemlje, te uz pomoć klorofila koriste energiju sunčeve svjetlosti i sve zajedno pretvaraju u organsku supstanciju, potrebnu za život.

Pouzdano znamo da gljive nemaju klorofila u svom plodnom tijelu i iz tog razloga ne može doći do procesa fotosinteze.

Gljive, znači predstavljaju zaseban oblik života na Zemlji i razvile su tri osnovne strategije preživljavanja u prirodi, a to su :

 

  • Saprofiti ( rastu na mrtvoj organskoj tvari, ), 
  • Paraziti ( žive na račun drugog organizma iz kojih crpe gotove asimilate ) 
  • Simbionti ( žive u zajednici sa mnogim biljnim vrstama i imaju međusobnu korist ) .

 

Jestivost gljiva

Još od antičkog doba gljive se dijele na jestive i otrovne. Današnja podjela nešto je detaljnija. Osim jestivih poznajemo i uvjetno jestive ( gljive koje se ne mogu konzumirati sirove ili uz konzumaciju alkoholnih pića ), nejestive ili bezvrijedne gljive, otrovne i smrtno otrovne

 

 

Jestiva

PRAVI VRGANJ( BOLETUS EDULIS )

Uvjetno jestiva

BISERKA ( AMANITA RUBESCENS )

Nejestiva

GNOJIŠTARKA (COPRINUS PICACEUS)

 

 

Otrovna

ZAVODNICA ( OMPHALOTUS OLEARIUS )

Otrovna

PANTEROVKA ( AMANITA PANTHERINA )

Smrtonosna

ZELENA PUPAVKA (AMANITA PHALLOIDES)

 

Raspoznavanje gljiva

 

Moje je pravilo: " fotkaj sve, ali sakupljaj i jedi samo vrganje ( i to ne sve ) i sunčanice :)"  .

 

Ljubiteljima gljiva treba naglasiti da branju gljiva treba pristupiti krajnje ozbiljno, jer se svaka površnost i ne znanje može platiti vlastitim životom i životom najbližih. Jedna razvijena zelena pupavka - AMANITA PHALLOIDES , može biti kobna za cijelu obitelj. Ovi podaci nemaju svrhu zastrašivanja ili udaljavanja ljubitelja gljiva od njihova najdražeg hobija. Upozorenje neka prime na pažnju svi nevješti sakupljači gljiva. Ne postoji pravilo ni metoda ( osim laboratorijskih analiza ) pomoću kojih se može sa sigurnošću odrediti jestivost odnosno otrovnost neke gljive. Mlade i nepotpuno razvijene gljive predstavljaju najveću opasnost i za dobre poznavaoce gljiva.

 

 

Preporuka

Ako želite pročitati više praktičnih uputa i na pravi način započeti upoznavanje s gljivama preporućam sljedeću literaturu:

  • Gljive - vodič za prepoznavanje // autor:Matija Josipović
  • 600 gljiva naših krajeva // autor: Romano Božac

 

fotografije: Zoran Ožetski // korištena literatura: " 600 gljiva naših krajeva" - Romano Božac, " Vodič za prepoznavanje gljiva" - Matija Josipović

Komentari   

 
0 #1 Marko 2014-03-02 16:49
Iako je zbog male dubinske oštrine teško preciznije odrediti vrstu, gljiva na prvoj fotografiji je vjerojatnije hajdinski vrganj (boletus aereus)
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 74 gostiju i nema članova online