Leptiri
- Detalji
- Objavljeno 20 Rujan 2012
- Napisao/la Zoran Ožetski
- Hitovi: 8869
Leptiri (Lepidoptera) ,s više od 165 000 vrsta iz 127 porodica, ubrajaju se u najraznolikije kukce na svijetu.Nema potpuno jasne razlike između dnevnih i noćnih leptira - i nikakve znanstvene osnove po kojoj bi se oni razdvajali - ali u pravilu dnevni leptiri imaju kijačasta ticala te su živih boja i lete danju, dok je većina noćnih aktivna noću i tamne su boje.Kod mnogih se prilikom udvaranja ispuštaju u zrak mirisne tvari.
Tijelo im je dlakavo, glava slabo pokretljiva. Sastavljene oči su polukuglaste, a često imaju i dva jednostavna oka. Ticala su im sastavljena od mnogo članaka, a mogu biti: nitasta, četinasta, pilasta, češljasta, perasta i kijačasta. Prsni kolutići su stopljeni. Noge su im slabašne, a prednje su smanjena u noge za čišćenje. Zadak se sastoji od 6 do 7 kolutića.
Fotografija: Stjepan Janeković
Životni ciklus:U jajetu, koje je prvi razvojni oblik leptira razvija se mlada gusjenica. Ličinke leptira su gusjenice s usnim organima za grizenje, većinom žive na kopnu, a neke u vodi. Hrane se uglavnom raznim biljnim dijelovima. Na glavi imaju kratka ticala i 4 do 6 jednostavnih očiju. Uz prave noge imaju obično 5 pari panoga (na 3. do 6. i na zadnjem začanom kolutiću). Za leptire je karakteristična potpuna preobrazba (holometabolija) pa između ličinačkog stadija i odrasle jedinke prolaze stadij kukuljice.
Prije nego što se zakukulje, gusjenice se pričvrste na zaštićenu mjestu ili ispredu svilen zapredak, te se preobraze u slobodnu ili češće zastrtu kukuljicu. Kukuljica se doima mirnom, međutim u unutrašnjosti se odvijaju velike promjene, organi gusjenice se razgrađuju, a izgrađuju se unutrašnji organi leptira. Kad se odrasli leptir izvuče iz zapretka najprije raširi krila da se osuše. Nakon toga je spreman za let. Potpuno razvijeni leptiri žive obično samo kratko vrijeme, ali neki mogu i prezimiti.
Leptiri u Hrvatskoj
Fauna Hrvatske još je uvijek relativno slabo poznata zbog malog intenziteta istraživanja i velike raznolikosti. Danji leptiri su još i relativno dobro istraženi, dok noćni nisu, jer su istraživanja zahtjevnija a i skupina je puno brojnija vrstama.
U Hrvatskoj je do sada zabilježeno oko 190 vrsta danjih leptira (Kučinić i Plavac,2009). Danji leptiri zanimljivi su zbog morfoloških svojstava koja ih svrstavaju među “najljepše” životinjske skupine, pa se ljudi za njih zanimaju, na njima provode različita istraživanja, faunistička, ekološka, etološka, taksonomska, biogeografska, ali i konzervacijsko-biološka, ali i zauzimajući se za njihovu svrsishodnu i djelotvornu zaštitu.Osim toga, oni su predmet interesa brojnih entomologa amatera, kolekcionara, ali i mnogih ljubitelja prirode.
Znate li ?
Leptiri nakon parenja na leptiricama ostavljaju kemijski zaručnički prsten zbog kojega one više nisu privlačne drugim mužjacima.Mužjaci leptira iz porodice kupusnog bijelca luče mirisnu tvar metilsalicilat koju nakon parenja prenose na partnericu, kaže Johan Andersson iz Kraljevske tehničke škole u Stockholmu, prenosi agencija DDP.Drugi mužjaci prepoznaju miris i odmah im je jasno da će svi pokušaji parenja biti uzaludni. Znak da je zauzeta na leptirici ostaje sve dok ne položi jaja.Znanstvenici pretpostavljaju da bi se to otkriće uskoro moglo upotrijebiti u borbi protiv tih štetočina.
Izvorni tekstovi: Wikipedia, Ana Kurbalija (specijalistički rad - leptiri Lonjskog polja )
