Vjeverice
- Detalji
- Objavljeno 13 Veljača 2013
- Hitovi: 29408
Vjeverice
Vjeverica je mala i živahna životinja iz reda glodavaca, siva ili smeđa krzna, čiji je rep dugačak skoro kao i cijelo tijelo. Vjeverice kojih poznajemo preko 200 vrsta, naseljavavaju gotovo sva staništa, izbjegavaju samo polarne regije i najsuše pustinje. Živi u šumama, parkovima, vrtovima. Aktivna je danju (ponekad i noću), dobro se penje i skače. U krošnjama gradi nekoliko loptastih gnijezda u kojima skriva hranu i mlade. Ne spava pravi zimski san ( povremeno se budi ). Poput ostalih glodavaca, vjeverice imaju četiri prednja zuba koji nikad ne prestaju rasti Vjeverica ih neprestano upotrebljava grickajući lješnjake, žir, orahe, mladice i koru drveća kako bi ih istrošila.
Osim navedenog hrani se i raznim šumskim bobicama, sjemenkama i gljivama. Poznato je da sponekad zna pojesti i manje životinje poput insekata, gusjenica pa čak i malih kralježnjaka.
Hrani se na način da hranu pridržava prednjim nogama, a ljusku kod orašastih plodova drobi zubima.
Velike oči znače da vjeverica ima vrlo razvijeno čulo vida, što je vrlo bitno kod ovako malih sisavaca koji imaju mnogo prirodnih neprijatelja.
VJEVERICA ( SCIURUS VULGARIS )
VJEVERICA ( SCIURUS VULGARIS )
VJEVERICA ( SCIURUS VULGARIS )
Vjeverice se pare jednom do dva puta godišnje. Ženke rađaju od 2 pa čak do 8 potomaka u gnijezdu napravljenom od tankih grančica i lišća.. Mladi dolaze na svijet nakon tri do šest tjedana, ovisno o vrsti. Rađaju se bez dlake, bezubi i slijepi. Za mlade se od 6 – 10 tjedana brine ženka, nakon čega ih odbija od sise. Mladi postaju spolno zreli nakon starosti od godine dana.
Dolaskom jeseni vjeverice na različitim mjestima spremaju zalihe hrane za zimu. Hranu zakopavaju na dubinu od otprilike 20 centimetara. Hranu pronalaze prema njuhu. Na neka skrovišta i zaborave tako da će nagodine na tim mjestima možda izrasti lješnjak ili neki novi hrast.
Autor članka:Zoran Ožetski // forografije u članku :Mladen Ban
