Wild Croatia - Divlji sviiet prirode | fotografija | video | članci

Krasan je...izmamilo ga sunce nakon što je proveo dugu i surovu velebitsku zimu u nekoj pukotini.

Baš sam razmišljao o tome, otkud tako rano i jel moguće da je preživio? No da se skrivao u neku pukotinu cijelu zimu čudno mi je, jer uopće nema ofucana krila (zbog vlage, strujanja zraka, dodira sa okolinom itd), a napokon ako uzmemo da se primirio na nekom mjestu u trajanju od 5 mjeseci zar je moguće da u stadiju odraslog leptira preživi tako dugo bez hrane? Malo sam ga pratio i on zapravo ni sada nema hranu, u cvatu su šafrani i rano cvijeće na koje uopće ne ide. Ok, malo smo off topics ali zanimljivo je kako se sada pojavio. Za usporedbu pogledaj iz moje arhive ovog mrtvačkog plašta - nymphalis antiopa kojeg sam slikao prošle godine 28.3.2012 na gotovo istom mjestu. Potpuno je ofucan i jasno je da je "zgužvan".

Mislim da to da li je ofucan nije pravilo radi li se o prošlogodišnjoj ili ovogodišnjoj jedinki. Prije se radi o mikroekološkim uvjetima, obimu kompeticije ili čak slučajnosti.
Ne vjerujem da se radi o ovogodišnjoj jedinki, prerano je. Po literaturi, prošlogodišnje jedinke iz hibernacije izlaze u svibnju, znači ovaj je malo uranio. Kaj se tiče prehrane, u proljeće se hrane isključivo na cvatu drvolikih vrsta iz porodice vrba (Salix).

Da, nema tu pravila! Ni vrba nema tu pa ni u široj okolici gdje je snimljen, red je da nadopunimo literaturu .

Meni je samo čudno da se održao bez hrane tih 5 mjeseci i da je izašao sada van i izgleda kao nov, pa mi tu nešto ne štima......

Primjerci Nymphalis antiopa izlaze iz hibernacije od ožujka do lipnja, ovisno o lokaciji. Viđao sam ih već u ožujku, nije toliko neuobičajeno. A osim vrba biljke hraniteljice su im i topole, pa se valjda nešto od toga našlo na Velebitu. Usput, vidio sam ih ove godine na dva lokaliteta, i opet nikako da ih uslikam, unatoč strpljenju. Jednostavno ne žele sletjeti i smiriti se Ma dočekat ću ja njih jednom ...

Što se tiče danjeg paunčeta, i kod njih hibernirani primjerci izlaze od ožujka do svibnja (viđao sam ih i u veljači za toplijih godina). I u većini slučajeva nisu bili ofucani. Vjerovatno ovisi o uvjetima lokacije gdje hiberniraju.

Danas sam vidio nekoliko Nymphalis antiopa na Velebitu. Svi su se dizali sa kolnog puta kuda sam prolazio. To je u kršu na nekih 800 m nadmorske visine. Tamo nema topola ni vrba, siguran sam. Valjda koriste u prehrani i drugo. Naći ćeš ih, samo polako po nekom putu i gledaj pažljivo cca 5-15 metara ispred sebe. Često puta se zadržavaju uz rubove lokvi i po vlažnijem terenu.

Osobno još nisam snimao leptire digitalno, ali sam ih preko 20 godina snimao analogno, pa evo nekih mojih iskustava. Za veće leptira kao npr. lastin rep koristio sam Pentax ES II u kombinaciji mijeha i ruskog objektiva Foto-snajper 4,5/300 mm (“foto-puška”). To je objektiv kojem je pridodan rameni podupirač na koji se nastavlja okidač u obliku pištolja, a nosi se na remenu kao puška - pri snimanju u remen uglavite lakat ruke kojom pridržavate “foto-pušku” (sve dosta podsječa na automatsku pušku - upišite foto-snajper na netu i pogledajte sami), tako sam nevjerojatno dobro smirio inače dosta težak i velik objektiv, pa mi nije trebao stativ. Manje leptire i druge kukce snimao sam iz ruke kombinacijom mali teleobjektiv 2,8/135 mm – set od 3 medjuprstena – telekonverter 2x, ili makro-objektivima 4/50 mm ili 4/100 mm. Sve je to davalo je vrlo dobre rezultate. Danas u doba autofokusa preporučio bi Sigmine objektive 2,8/150 mm macro i novi 2,8/180 mm macro obadva imaju stabilizator, takodjer jako dobri, ali mislim bez stabilizatora su Canonov 4/180 mm macro i Tamron 4/180 mm macro, takodjer jako dobar je i Pentax FA 4/200 mm macro koji se, ali više ne proizvodi . Ovim objektivima se povečava žarišna duljina na fotoaparatima APS-C-formata na Nikonu i Pentaxu za faktor 1,5x, pa na Canonu za 1,6x, dok na 4x3 formatu kod Olympusa i Lumixa za faktor 2x. Sličan rameni stativ – tipa “fotopuška” danas proizvodi američka firma BushHawk (pogledajte na net-u), a za nuždu se može koristiti jednonožni stativ, tronožni ne dolazi u obzir, jer je fotografiranje leptira vrlo dinamično, morate ga uporno slijediti dok se ne odluči “pozirati”, tronožni stativ mogao bi koristiti samo kod “omamljenih” leptira ili noćnih koji danju spavaju. Dnevne leptire snimao sam samo po sunčanom vremenu, jer se oni čim sunce sakriju oblaci odmah i sami sakriju. Pri fotografiranju morate paziti neka vaša vlastita sjena slučajno ne padne na leptira, jer će ga to sigurno uplašiti, pa će pobjeći. Osim na mjestima koja navodite preporučio bi livade i šumske čistine posebno gdje raste veći broj cvjetova u cvatovima kao npr. glavočike (Asteraceae) i pa posebno štitarke (Apiaceae) koje privčae kukce, a posebno leptire. Što se tiče skupljana leptira za “omamljivanje” preporučio bi metodu koju sam vidio kod prof. Lorkovića (ja sam bio u njegovoj zadnjoj generaciji studenata), on je za potrebe genetskih istraživanja skupljao žive leptire, lovio bi ih mrežom i zatim stavljao u prozirne papirnate vrećice kao što su ih koristili filatelisti, a vrećice s živim leptirima slagao je u limene kutije za cigarete ili cigare, pa ih tako neoštečene donosio su svoj laboratorij gdje bi ih u insektariju medjusobno pario i proučavao genetske efekte na njihovom potomsvu.

Ovo zadnje je opravdano u znanstvene svrhe...ali mislim da nema smisla za fotografiranje

Mladen R wrote:
Iskustvo je važno i meni su informacije koje si dao korisne. Hvala. Naime spremam se ove godine "pospremiti" žive neke leptire da ih fotkam. Ponešto noćnih i moljaca i ovaj način sa nježnom papirnatom vrećicom pa u kutiju mi se sviđa. Fotkanje živih leptira u namještenom ambijentu ima smisla zbog dosta razloga (brojne alternative i modifikacije za svijetlo, njihovo ponašanje itd). Još to nisam radio ali znam da puno fotografa i biologa radi na taj način. Napravit ću si vjerojatno jedan mali terenski foto lab tako da ih pustim žive u njihovom ambijentu.

Od objektiva koje si nabrojao dodao bih Canon 300mm L IS 4 jer ima minimalni fokus 1,5m i eventualno sa dodatkom još kojeg prstena ide i na manje. Sa 300mm i 1,5m idu jako dobro leptiri.

Sve gore dobro napisano...
Jedino se ne slažem sa slikanjem divljih živih bića u "umjetnim" i "prisilnim" uvjetima ...Nikada (20godina) nisam lovio ili nedaj bože omamljivao životinje za potrebe slikanja. To je potrebno jedino u znanstvene svrhe (kak je rekao i Tomislav Klanfar), a za zadovoljavanje naših uglavnom amaterskih foto pobuda mi je to neprihvatljivo.
Upoznao sam ljude koji svašta rade da bi zadovoljili svoj fotoego...od lovljenja i slikanja ptica u zatočeništvu do slikanja u zoološkim vrtovima i "prodavanja" priča o pravoj divljini.
Svako lovljenje i držanje u kontroliranim uvjetima bilo koje životinje je uznemiravanje, a kako se svi mi zalažemo za očuvanje i zaštitu prirode, onda moramo moralno i etički biti na prvoj crti obrane tih uvjerenja.

Lijepo i dobro promišljanje

Čim počnemo petljati po prirodi onda više ne fotkamo netaknutu prirodu već onu "ljudsku prirodu"

Ostavimo ove posebne eksperimente za znanstvenike uspješnost i kod njih je promjenjiva zato se i zovu eksperimenti.

Znam po sebi da je teško ovaj naš "voajerizam" držati pod kontrolom no u konačnici je uvijek veća draž ako dođemo do rezultata bez nekakvog prčkanja po prirodi nego da nam je bitan samo cilj i konačan rezultat.

lp