Wild Croatia - Divlji sviiet prirode | fotografija | video | članci

Dolazi zima, predviđa se snijeg i niske temperature. Kako pomoći pticama da prežive. Čime ih hraniti i koji su najbolji načini za to ?

Koja su Vaša iskustva ?

Molim zainteresirane da se uključe u raspravu

Dobra tema!

Za ove oko kuće standardne ptičice imam hranilice i najčešće je na meniju suncokret .

Vole i kukuruz u zrnu iako su sjenice tako vješte da i sa klipa skidaju zrno bez problema. Kada su praznici dadem im malo oraha . Ono što sam primjetio da kada je kriza (jako hladno, sve pod snijegom ) idu na bilo koju hranilicu, a kada je "labavo" više vole one prirodno napravljene od drveta. Kosu dadem još kriške jabuke. Brgljez je već pravi zločko, ali na prirodnu hranilicu sa pravim orasima ni on ne može odoljeti. Evo da malo i sa slikom osvježim forum.

Imam jedno pitanje. Kako moji hrane povremeno vani mačku sa onim suhim keksima primjetio sam da šojke i svrake ta hrana jako privlači. Ima li kakvih negativnih efekata na ptice kada im se daje takva hrana? Naime, te kekse bi bilo jednostavno staviti u hranilicu.

Pozdrav!

Ja ih hranim suncokretom i isto tako ponekad s orasima.

Dolaze mi velike sjenice, plavetne sjenice, zelendur, zebe i vrapci. Ne znam što najbolje odgovara većim pticama .

Meni dolaze zimi na takve standardne hranilice sa suncokretom osim nabrojanih crnoglave i jelove sjenice (na Velebitu) u ZG-u je baš kako si napisao, jedino se ove godine pojavio na mom mjestu u ZG i brgljez. Mislim da treba biti pažljiv sa izborom hranilica i njihovim položajem i hranom, moguće je i proširiti krug posjetitelja.

Koliko narušavamo ravnotežu u prirodi hranjenjem ptica? Naime primjetio sam da postoje prilično stroga podjela, ako ništa drugo onda ljeti, tamo gdje su neke ptice "trava ne raste" .

Već dvije godine upotrebljavam genijalnu hranilicu koja se pokazala stvarno dobra.

Post je podijelio g. Ivan Babić na pijanitvor.com

Košta malo kuna a vrlo je učinkovita.

Ja uglavnom koristim suncokret, kojeg dosta ptica rado prihvaća: sjenice (plavetna, velika, crnoglava), brgljez, a posebno zebovke (zeba, češljugar, zelendur, čižak, sjeverna zeba, juričica)... druga osnovna namirnica je svinjsko salo (ili goveđi loj), sam ili pomiješan sa različitim sjemenkama, a rado ga jedu sjenice i djetlići. Također se mogu koristiti i različite druge sjemenke - niger, konoplja, proso, zob, pšenica, kukuruz, kikiriki, lješnjaci itd., što god je dostupno, ali važno je napomenuti da hrana koja se daje pticama ne bi smjela biti soljena i umjetno začinjavana (npr., slani kikiriki)! No, zbog relativno lakog nabavljanja suncokret i salo se najčešće koriste. Kruh nije preporučljivo davati pticama...

Ako želimo privući neke druge vrste, možemo ponuditi i voće, pogotovo natrule jabuke. Njima će se rado pogostiti kos, drozd bravenjak, crvendać..

Od malo manje uobičajenih pojava, primijetio sam da su salo znale jesti zeba, šojka i crnokapa grmuša.

Za zimsko dohranjivanje nije potreban nikakav (ili minimalan) trošak. U jesen je potrebno na vrijeme osigurati dovoljnu količinu suncokreta za cijelu zimu, od poznanika, lokalnih poljoprivrednika ili iz uljara (kasnije tijekom zime je vrlo teško doći do suncokreta jer ga većina poljoprivrednika preda u uljare, a uljare ga iskoriste). Ovo vrijeme je vrijeme kolinja pa je sada i salo lako dostupno (ali se također može kupiti i u mesnicama). Za malo ozbiljnije dohranjivanje nije dobro kupovati već gotove kuglice i suncokret za ptice u trgovačkim centrima jer 1kg suncokreta košta oko 10-12 kuna, a za cijelu zimu je potrebno barem 30-50kg, ovisno o lokaciji i broju ptica.

Neki dan sam pobrao otpale orahe i onako u grubo zdrobio drvenim čekićem . Ispali su odlična hrana za taj dan

da, orasi su najveća poslastica, za sjenice i djetliće.. nažalost loša je bila godina pa ih je slabo bilo... a u trgovini su preskupi..

ja se slažem s ledom
Suncokret i loj su glavna hrana koju ja zimi koristim. Na balkonu van ZG na suncokret mi dolaze velike, par jelovih, par plavetnih i također nekoliko crnoglavih sjenica. Kukmasta se samo mota uokolo jer nije toliko druževna kao ostale pa joj gužva smeta. Dolazi naravno i brgljez. oko kraja 1. mjeseca počnu dolaziti i zelenduri i onda je hranilica u pravilu samo njihova. Kad se najedu (obično se hrane po pola sata pa naprave pauzu) opet dođu sjenice.
Zebe mi ne dolaze direktno na hranilicu, već pobiru samo ono što padne na tlo. Isto rade i strnadice koje se tamo slučajno zateknu.

Prošle godine kad je ono jako zahladilo na10-ak dana, na loj koji se našao u kutiji na stolu balkona (dakle nije još bio namijenjen za prihranu) dolazili su kosovi i crvendać.
Loj, kojeg obično istopim i dodam u njega kojekakve tajne sastojke , ne prakticiram stavljati sjenicama na balkon jer bi im to bilo pre lako dostupno i previše bi se "obžderale", već nijime na nekim mjestima van kuće, koliko-toliko redovito (važno!) zapunim raznorazne rupe i pukotine u drveću (što dublje to bolje tako da se ptice moraju malo potruditi, a da ostane i za one dužeg kljuna kao i djetliće). Na to dolaze i opet sjenice (velike) kao i crnoglave. Prošle godine mi je na tu mješavinu dolazio i pokoji puzavac (ove sezone ni traga ni glasa), koji također vrlo rado dolazi na fino mljevene orahe koje koristim na isti način kao i loj-mix.

Tamo gdje ne želim sjenice, u rupe što čvršće uglavim cijele orahe koji čekaju djetliće i/ili brgljeze koji ih otvaraju (ili odnesu ako nisu dobro uglavljeni) te jedu, a time čine dobro i sjenicama koje su i opet sveprisutne. Isto vrijedi i za lješnjake.

Kikiriki u ljusci je isto ok kad je fixiran u rupama, ali sjenice ga pre lagano otvaraju (čak mi se čini fikasnije nego brgljezi i djetlići), pa nije isplativo koristiti ga. To im dođe više kao poslastica.

Ako na urbanu hranilicu dođu vrapci i počnu raditi nered, hranilicu (polušuplji panj ili sl.) učinim nedostupnijom, t.j. pristup hrani dozvolim samo kroz rupe kroz koje se ptica mora zavući u hranilicu. Za sada djeluje i vrapci se povuku. ali ostaju opet samo sjenice.

S voćem nemam pozitivnog iskustva, vjerojatno zbog staništa koje nije baš najprikladnije za ptice koje se hrane takvom hranom.

Također je ok ostaviti čvarke, kožu od špeka (ako se ne upotijebi za grah ) kosti s ostacima loja i mesa...sve to ptice(sjenice) očiste

E da, šojke vole žir i komadiće mesa, pa ako su u blizini gotovo sigurno će doći.

Šojke, vrane, svrake, škanjci uspješno se mogu hraniti npr pilećom jetricom.


To bi valjda bilo to od mene.
No moram napomenuti da ako se ptice počnu hraniti zimi da se to hranjenje mora nastaviti sve dok uvjeti vani ne osiguraju konstantno dovoljno prirodno dostupne hrane
I da, ako zajuži (a nema snijega na tlu) znatno smanjim količinu prihrane

A koliko je stvarno dobro i pozitivo prihranjivati ptice zimi u tome ni stručnjaci nisu složni, s obzirom da takva prihrana ima i pozitivnih i negativnih, kratkoročnih i dugoročnih utjecaja na ptice, pa i stanište općenito.

Ma svaka čast Tomi, Ledo i ostali, ovo je bilo iscrpno i poučno.

Nadam se da će ovaj doprinos potaknuti ljude da ove zime, već sutra, naprave hranilicu i započnu s hranjenjem.

Kada na hranilicu počnu dolaziti prve ptice, vjerujte mi zadovoljstvo učinjenim bit će neprocjenjivo.

Kako stoji situacija s pitkom vodom - da li je treba davati pticama, kada se temperatura spusti ispod nule ??

Dok, nije smrznuta, vodu piju iz prirodnih pojilišta kao što su rupe u drvetu u kojima se nakuplja voda, lokvi... Da li je potrebno nuditi im vodu, neznam, ali smatram da nije s obzirom da je voda znatno dostupnija od hrane tijekom zime

Koliko vidim i na Facebooku se proširila vijest o hranilici

Izradite hranilicu za ptice - wildcro
Izradite hranilicu za ptice- lonjsko polje