Wild Croatia - Divlji sviiet prirode | fotografija | video | članci

Gledam na TV-u vijesti o tome kako su poplavljeni ribnjaci uz rijeku Česmu. Vlasnici ribnjaka su u groznoj nevolji jer im je sav riblji fond
praktično odnjela voda tj. sve ribe ( barem ogromna večina) će zapravo završiti u rijeci Česmi ,odnosno Lonji, Savi i da ne nabrajam dalje.

Zanima me kako će ova količina ribnjačkog šarana koja će se očito pojaviti u navedenim rijekama utjecati na i onako ugroženu vrstu divljeg šarana ?

Nisam išao na tu stranu, nisam znao da ih je pogodila poplava.

Takav slučaj desio se prošlog stoljeća nekim drugim ribnjacima u Bjelovarskoj županiji: www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&s...vm=bv.44770516,d.Yms

Ne uspjevam naći tekst u kojem sam svojevremeno čitao da se tada jedan radnik tada utopio, a poslije poplave su, da radnici ne ostanu bez posla, mrežama hvatali ribu i iz rijeke vraćali u ribnjake. Ne znam da li će sada na Česmi raditi isto.

Koliko sam uočio radi se 270ha ribnjaka, otprilike 1/3-1/2 postojećih. Teoretski se mogu stavit mreže u česmu da spriječe širenje neželjene ribe u rijeke. Ali nakon konzultacija sam saznao da problem postoji od 50-tih godina i da ovo neće imat veći utjecaj, ribiči svoje rijeke poribljavaju sa jeftinijim uzgojnim šaranom... Rijeke su kanalizirane, nema mrijestilišta, ptice im dosta pojedu, a i sami izlovljavaju...

Trebalo bi zaštititi i zabraniti izlov našeg divljeg šarana i plaćati izlov ovog drugog.

U Hrvatskoj je odrađen izlov nutrije iz Istre:
www.glasistre.hr/vijesti/arhiva/dolina-m...sadom-nutrija-338609

a provodi se i izlov divlje svinje sa otočja:
www.zastita-prirode.hr/Novosti-i-dogadan...z-otocnih-ekosustava

Ako se u zadnje dvije godine ništa nije mijenjalo, za "divljeg" šarana (ljuskaša, vretenca) postoji vrijeme zabrane lova (mrijest), dok to za sve ostale uzgojne vrste šarana ne vrijedi.
Ovo što Darkec kaže, da ribička društva i tako legalno poribljavaju sve vode takvom ribom, to stoji. A da bi se to trebalo promijeniti, moje je mišljenje da bi.
Iako je "divljak" genetički dominantan, i u konačnici kroz mnoge generacije gotovo svi prijeđu u divlji oblik, sigurno mu nede na ruku hibridiziranje s uzgojnim oblicima (barem kratkoročno).

S druge pak strane, postoji i mogućnost da upravo ta hibridizacija na neki način "popravi" genetiku divljaka, tako da isti npr. postane otporniji na životne uvjete, zagađenje vode, bolesti... Fenotipski (u kratko, vanjski izgled) nakon mnogih generacija bi trebao biti unificirani "divljak"
Mnogima je sigurno poznatije da su čiste pasmine životinja (npr. pasa...) podložne određenim bolestima koje nestanu čim neka rasna kujica, da se lijepo izrazim, okoti male mješance . Takvi su većinom znatno inteligentniji (subjektivno) ali u pravilu zdraviji i otporniji.

Po meni je puno veća opasnost ako su u tim jezerima (slučajno ili namjerno) imali pastrvskog grgeča, američke somiće (njih i tako ima već odavno po svuda)... Amuri i tolstolobici se kod nas srećom (navodno) ne razmnožavaju prirodnim putem tako da od njih dugoročno neće biti previše štete. Smuđa u mnogim rijekama i tako fali, pa neka je pobjegao, pri tome se naravno ne veselim nesreći vlasnika ribnjaka .

Čuvanje čistoće genetike u otvorenim ribnjacima, kao i utjecaj na divlje vode je upitan. Ako ništa drugo ikra preko perja ptica lako završi u oba smjera. Ah te ptice