Home Galerija fotografija BESKRALJEŽNJACI ČLANKONOŠCI Drvotočni mrav - Lasius fuliginosus
 
Drvotočni mrav - Lasius fuliginosus
Kolonija mrava (koja može brojiti oko 20 milijuna mrava) može imati jednu (monogine) ili nekoliko (poligine) matica. Svi mravi iz jednog mravinjaka tvore tijesno povezanu zajednicu, međusobno se raspoznaju po mirisu. Prema mravima iz drugih mravinjaka većina se mravljih vrsta odnosi neprijateljski.
Ljeti se pojave krilate spolne životinje koje izlijeću iz mravinjaka u rojevima i u letu se pare. Nakon toga mužjaci uginu, a ženkama otpadnu krila te ih radnici odnesu natrag u mravinjake da nose jajašca ili one osnuju s dijelom "radnika" nove mravinjake. Ženke za vrijeme parenja pohrane sjemene stanice mužjaka u posebnom dijelu svojega spolnog sustava i one dostaju za oplođivanje jajašaca tijekom cijelog njihova života. Ženke mravi dožive i 15 godina. "Radnici" brižljivo njeguju ličinke.[3]
Mravi komuniciraju dodirom ticala, a svoj mravinjak mogu pronaći pomoću mirisa.[4] U mravinjacima mravi održavaju najveću čistoću. Ne spremaju hranu za zimu, već se zavuku u dublje dijelove, gdje svi zajedno ukočeni prezime.
Najnovija istraživanja pokazala su da i kod mrava postoji napredovanje u poslovima koje obavljaju unutar zajednice
- izvor: (http://hr.wikipedia.org/wiki/Mravi)
Oznake
Copyright ©: NaniCro
Datum: Wed 26 Mar 18:40:25 2014
Klikova: 2514
Dimenzija: 900 x 603 / JPG
Veličina datoteke: 321,07 KB
EXIF: dgtip
Profile Page
Mladen Pleša
U galeriji 38 fotografija
Komentara: 0

DatsoGallery By Andrey Datso

Wild Croatia

Wild-Croatia - fotografije divljeg svijeta prirode

Wild Croatia je stranica čiji sadržaj stvaraju fotografi - ljubitelji divljeg svijeta prirode. Kvalitetnim sadržajem i  jedinstvenim pristupom želimo Vam dočarati ljepote divljeg svijeta prirode, njegovu biološku raznolikost i potrebu za zaštitom. Predstavljamo Vam fotografije planina, šuma, ravnica, močvara, rijeka, mora i podmorja. Pogledajte fotografije divljih životinja koje su nastale u njihovim prirodnim staništima. Upoznajte samonikle, ljekovite i zaštićene biljne vrste.

Tko je Online

Imamo 49 gostiju i nema članova online