Wild Croatia - Divlji sviiet prirode | fotografija | video | članci

Neki dan sam pobrao otpale orahe i onako u grubo zdrobio drvenim čekićem . Ispali su odlična hrana za taj dan

da, orasi su najveća poslastica, za sjenice i djetliće.. nažalost loša je bila godina pa ih je slabo bilo... a u trgovini su preskupi..

ja se slažem s ledom
Suncokret i loj su glavna hrana koju ja zimi koristim. Na balkonu van ZG na suncokret mi dolaze velike, par jelovih, par plavetnih i također nekoliko crnoglavih sjenica. Kukmasta se samo mota uokolo jer nije toliko druževna kao ostale pa joj gužva smeta. Dolazi naravno i brgljez. oko kraja 1. mjeseca počnu dolaziti i zelenduri i onda je hranilica u pravilu samo njihova. Kad se najedu (obično se hrane po pola sata pa naprave pauzu) opet dođu sjenice.
Zebe mi ne dolaze direktno na hranilicu, već pobiru samo ono što padne na tlo. Isto rade i strnadice koje se tamo slučajno zateknu.

Prošle godine kad je ono jako zahladilo na10-ak dana, na loj koji se našao u kutiji na stolu balkona (dakle nije još bio namijenjen za prihranu) dolazili su kosovi i crvendać.
Loj, kojeg obično istopim i dodam u njega kojekakve tajne sastojke , ne prakticiram stavljati sjenicama na balkon jer bi im to bilo pre lako dostupno i previše bi se "obžderale", već nijime na nekim mjestima van kuće, koliko-toliko redovito (važno!) zapunim raznorazne rupe i pukotine u drveću (što dublje to bolje tako da se ptice moraju malo potruditi, a da ostane i za one dužeg kljuna kao i djetliće). Na to dolaze i opet sjenice (velike) kao i crnoglave. Prošle godine mi je na tu mješavinu dolazio i pokoji puzavac (ove sezone ni traga ni glasa), koji također vrlo rado dolazi na fino mljevene orahe koje koristim na isti način kao i loj-mix.

Tamo gdje ne želim sjenice, u rupe što čvršće uglavim cijele orahe koji čekaju djetliće i/ili brgljeze koji ih otvaraju (ili odnesu ako nisu dobro uglavljeni) te jedu, a time čine dobro i sjenicama koje su i opet sveprisutne. Isto vrijedi i za lješnjake.

Kikiriki u ljusci je isto ok kad je fixiran u rupama, ali sjenice ga pre lagano otvaraju (čak mi se čini fikasnije nego brgljezi i djetlići), pa nije isplativo koristiti ga. To im dođe više kao poslastica.

Ako na urbanu hranilicu dođu vrapci i počnu raditi nered, hranilicu (polušuplji panj ili sl.) učinim nedostupnijom, t.j. pristup hrani dozvolim samo kroz rupe kroz koje se ptica mora zavući u hranilicu. Za sada djeluje i vrapci se povuku. ali ostaju opet samo sjenice.

S voćem nemam pozitivnog iskustva, vjerojatno zbog staništa koje nije baš najprikladnije za ptice koje se hrane takvom hranom.

Također je ok ostaviti čvarke, kožu od špeka (ako se ne upotijebi za grah ) kosti s ostacima loja i mesa...sve to ptice(sjenice) očiste

E da, šojke vole žir i komadiće mesa, pa ako su u blizini gotovo sigurno će doći.

Šojke, vrane, svrake, škanjci uspješno se mogu hraniti npr pilećom jetricom.


To bi valjda bilo to od mene.
No moram napomenuti da ako se ptice počnu hraniti zimi da se to hranjenje mora nastaviti sve dok uvjeti vani ne osiguraju konstantno dovoljno prirodno dostupne hrane
I da, ako zajuži (a nema snijega na tlu) znatno smanjim količinu prihrane

A koliko je stvarno dobro i pozitivo prihranjivati ptice zimi u tome ni stručnjaci nisu složni, s obzirom da takva prihrana ima i pozitivnih i negativnih, kratkoročnih i dugoročnih utjecaja na ptice, pa i stanište općenito.

Ma svaka čast Tomi, Ledo i ostali, ovo je bilo iscrpno i poučno.

Nadam se da će ovaj doprinos potaknuti ljude da ove zime, već sutra, naprave hranilicu i započnu s hranjenjem.

Kada na hranilicu počnu dolaziti prve ptice, vjerujte mi zadovoljstvo učinjenim bit će neprocjenjivo.

Kako stoji situacija s pitkom vodom - da li je treba davati pticama, kada se temperatura spusti ispod nule ??

Dok, nije smrznuta, vodu piju iz prirodnih pojilišta kao što su rupe u drvetu u kojima se nakuplja voda, lokvi... Da li je potrebno nuditi im vodu, neznam, ali smatram da nije s obzirom da je voda znatno dostupnija od hrane tijekom zime

Koliko vidim i na Facebooku se proširila vijest o hranilici

Izradite hranilicu za ptice - wildcro
Izradite hranilicu za ptice- lonjsko polje

U prilogu je jednostavna konstrukcija hranilice od prirodnog materijala. Uzme se drvo fi cca 15cm i dugačko cca 1m. Prvo se motorkom otpili poklopac, a onda po dužini 2 polovice. U polovicama se sa motorkom udubi žlijeb do rupe fi cca 30mm. Spoji se sa vijcima i purpen pjenom. Između poklopca se stavi još jedan sloj ljepenke ili šindre da manje curi kiša. Poklopac se učvrsti tako da se natakne na 2-3 čavla bez glave. Ako sjenice razbacuju onda se u rupu mogu zabiti mali čavlići za blokadu sjemenki, a ujedno pomažu da se ptica lakše uhvati nogama ako je drvo glatko i bez kore.




Cijeli taj komad drveta učvrstim na zemlju tako da komad betonskog željeza fi 8mm nabijem u drvo (prvo se izbuši rupa). Željezo viri cca 30-40cm i onda se nabije u zemlju. Vjetar to ne može srušiti, a nije potrebno ukopavati i lako ju je okretati prema potrebi za bolji pogled ili ovisno o dobu danjeg svijetla za fotografiranje.

Zašto prirodna hranilica? Zato jer provjereno rađe i hrabrije na nju idu ptice. Naime kada sam imao paralelno hranilice od metala/plastike i ove prirodne onda se jasno vidi da ove prirodne hranilice ptice rađe posjećuju. Drugi razlog je da su ljepše slike kada u takvom ambijentu slikamo ptice. Za kvalitetne slike manje su investicije u skupu foto opremu (bliže smo pticama, pa je jeftiniji objektiv) i sve je u prirodnom ambijentu. I veće ptice rado posjećuju takve hranilice.

kod mene visi jednostavnija verzija:
flaša s nekoliko rupa (na više razina) koje su malo veće od sjemenke suncokreta, a kroz koju su probijena 2-3 štapića za ražnjiće (da se ptice mogu sjesti dok izvlače sjemenke). Sjenice su dovoljno vješte da ih izvlače iz leta (kao kolibrići). Normalno, u epu je rupa za komad špage za koju se flaša objesi

Kod mene je još jednostavnija verzija
Dobro je kod hranilica što se mogu besplatno napraviti.. ja sam pronašao nešto materijala viška u dvorištu i od toga sam složio hranilicu.. malo šira podloga, obložena letvicama da suncokret ne ispada van, te krović da hrana ostane suha kad kiši ili sniježi.. smještena je u krošnji niske jabuke, a okolno granje omogućuje pticama da do hranilice sigurno dođu.. ova je hranilica već 4. godinu u upotrebi:



primijetio sam da ptice (posebno sjenice) imaju red hranjenja, dok jedne uzimaju suncokret, druge strpljivo čekaju i čekaju na svoj red Kasnije zimi dođu veća jata, posebice zelendura, češljugara i zeba, pa ovakva mala hranilica postane tijesna.. u tom slučaju stavljam suncokret na pod u bilo kakvu plitku posudu koju uspijem pronaći, što vrlo rado prihvaćaju sve ptice, naročito zebovke.. kod hrane na tlu važno je da hrana bude negdje na čistini tako da ptice na vrijeme uoče potencijalnu opasnost (mačke).. također, suncokret se može ostavljati svugdje gdje su ptice donekle zaštićene, npr. na prozor, balkon itd.



Za jakih zima (kao što je bilo prošle godine) zna doći prilično veliki broj ptica (uglavnom zebovki) pa znaju nastati stvarno velike gužve:



Salo se može bilo kako ponuditi, a najbolje je staviti u mrežu (koja ostane od pakiranja naranči), ili u mrežaste vreće za krumpir.. također se može staviti u pukotine drveća, čime se posebno vole djetlići zabavljati..



Ja imam dobrih iskustava s jabukama, uvijek dođe nekoliko drozdova bravenjaka, kosovi, crvendaći, a čak ih i crnokapa grmuša jede.. posebno će ih namamiti voće nakon što snijeg napada pa prekrije svu hranu..





I također bih, kao i Tomi, naglasio da se hranjenje ne smije prekidati sve dok ne zatopli (najčešće krajem ožujka) i hrana u prirodi ne postane dostupna pticama! zato je važno prije zime nabaviti dovoljnu količinu hrane.
Prošle zime smo djevojka i ja potrošili ukupno oko 40 kg suncokreta i nešto sala i to nije bilo dovoljno... Jedan poznanik hrani ptice na veliko i potrošio je nekoliko vreća (ptice mu pojedu nekoliko kg suncokreta dnevno) i također je ostao bez hrane (bila je valjda jaka zima).. srećom uspjeli smo pronaći i otkupiti nešto suncokreta s jedne farme (iako ga je jako teško pronaći kasnije zimi)..

kod tebe grmuše ostaju i preko zime??!!

Možda bi trebalo spomenuti da se ptice ne bi trebale hraniti kruhom pogotovo ne sviježim bijelim kruhom. Kod mene susjed hrani svoje ptičice potpuno osušenim i razmrvljenim kukuruznim i crnim kruhom.

Neki ljudi kuhaju žute " žgance" , rižu , tjesteninu itd...

Pitanje je koliko je to zapravo dobro.

Dolazila je ta jedna grmuša, a i kod Dore ih je bilo također.. ali dolazile su, koliko se sjećam, malo kasnije, u veljači / ožujku.. ostane ranog voća po tlu pa im valjda to odgovara.. čak je i salo uzimala iz drveta (kao djetlić)!

danas je došla prva pošiljka zelendura, 5-6 komada, a i zebu vidim jednu