Bazga, koliko sam ja primjetio, dozrijeva već krajem 8. mjeseca, te ako je suša odmah bude pojedena. U gradu je jedu grivnjaši, a u okolci, t.j. divljini raznorazne druge ptice.
Običnu udikovinu (ili šibikovinu) sam u pravilu viđao gotovo netaknutu sve do proljeća, jedino sam pred nekoliko godina vidio nekoliko kugara koje su skakutale po grmu i čupkale plodove. Nekako kao da im i nisu išle u tek.
Trnina je pticama dosta visoko na menju, kosovi, drozdovi... je progutaju cijelu, druge ga ptice jedu "po malo". Batokljun voli koštice, pogotovo ako osušeni plodovi ostanu na granama tijekom zime.
Što se šipka i gloga tiće, njih koliko sam primjetio ne jedu previše rado, tek kad nema ničeg drugog, a i onda rijetko s obzirom da se glog do tada sasipa, a šipak skroz omekani pa im je valjda nezgodan za jesti. I opet su kugare on koje jedu šipak gutajući ga u komadu.
Kuriku (Euonymus sp.), kod nas najčešća obična (E. europaeus) rado jedu crvendaći.
Tisa je zimi također ozvor hrane kosu, grmuši (ako nisu otišle južnije, što je pravilo)
Božikovinu (Ilex aquifolium) u šumskim predjelima i u parkovima jede kos, drozd... a bobice budu pojedene relativno rano u zimi, čaki ako nema nijega
Bršljan postaje pticama jestiv drugom polovicom zime
Ptice tvrđih kljunova, dakle u pravilu sjemenojedne pjevice zimi se oslanjaju na urod javora, graba,... i raznih zeljastih biljaka kao što su ambrozija i trputac
To bi bila moja opažanja