Vranci - kormorani

 

FOTOGRAFIJA: STJEPAN JANEKOVIĆ

 

Vranci - kormorani

Ptičja porodica iz reda PELECANIFORMES (Suliformes) s oko 40 vrsta u svijetu. Vranci su univerzalno prilagođeni životu na vodi: hodaju, plivaju, rone i lete.

 

Morski vranac

Morski vranac, Phalacrocorax aristotelis, European Shag (Common Shag), Krähenscharbe crna ptica sa žutim početkom kljuna, nema bijelih točaka na perju, mladi imaju svjetliji trbuh i sivo uprskana leđa, stanarica je, prisutna na hrvatskoj obali i otocima tijekom cijele godine i najčešća na kvarnerskim otocima. Raspon krila 95-120 cm, gnijezdi kolonijalno od ožujka/travnja do svibnja/lipnja na liticama, 3-4 svjetlo plavkasta jaja s bijelim točkama. Mužjaci se prvi put gnijezde s 3, ženke s 4 godine, parovi su jednogodišnje monogamni, gubitak legla može dovesti do promjene partnera. Mlade hrane oba roditelja 53 dana u gnijezdu i najmanje još 20 dana nakon napuštanja gnijezda. Pretpostavljeni broj u Hrvatskoj je 2000-4000 parova.

 

Veliki vranac

Veliki vranac, Phalacrocorax carbo, Great Cormorant, Kormoran To je jedna od najraširenijih vrsta u porodici vranaca, prisutna je na svih 5 kontinenata, ptice koji žive na sjeveru sele na jug te tu provode zimu. Na Kvarneru je zimovalica, prisutna samo u zimskim mjesecima. Velika crna ptica sa žućkastom mrljom na licu koja u vrijeme parenja postaje bijela, raspon krila 120 -160 cm. Normalni zaron ide do 15 m dubine, mjerenja su pokazala da može roniti za ribom do 45 m dubine, zaron traje po 20-30 sek. Dnevna potreba vranaca za svježom ribom je oko 500 g, pa su ih ribari nekada su proganjali do istrebljenja. U Kini se još vranci s prstenom na vratu koriste za ribarenje. Perje im nije nepropusno jer nemaju masne žlijezde za mazanje perja te ne mogu dugo ostati u vodi ili spavati na površini, već moraju povremeno raširenih krila sušiti perje na stjenama. Mlade hrane 50 dana. Veoma je rijetka albino forma (Phalacrocorax carbo albino), te ptice slabo vide i teško prežive u prirodi. Ribu ne mogu gutati ispod površine, ali ju mogu hvatati i u mutnoj vodi. Pretpostavljeni broj u Hrvatskoj je 6000-8000 parova. Skjervøy, glavni grad okruga Troms u sjevernoj Norveškoj, koristi simbol vranca (Kormorana) u svojem grbu.

 

 

Mali vranac

Mali vranac, Phalacrocorax pygmeus, Pygmy Cormorant, (Microcarbo Pygmeus) Zwergscharbe Crna ptica s kratkim vratom i dužim repom, uočljivo je manja (48cm) i čvršća od ostalih europskih vranaca, ali najugroženija. Glava je mala i okrugla, u proljeće kod mužjaka i ženke oboji se crveno-smeđe. Mladi se hrane oko 70 dana. Najveća kolonija, oko 4000 parova, nastanjuje deltu Dunava, ukupna europska populacija procjenjuje se na 28000-39000 parova, (75-94% globalne populacije). Isušivanjem poplavnih područja u svrhu povećanja poljoprivrednih površina uništena su staništa malog vranca, naročito u Rumunjskoj. Nema podataka o gnijezdećim parovima u Hrvatskoj, nekadašnja je gnjezdarica Kopačkog rita, a sada se gnijezdi na Vranskom jezeru.  

 

Temeljem zakona o zaštiti prirode, u Hrvatskoj su potpuno zaštićene sve 3 domicilne vrste, izuzev velikog vranca na gospodarskim ribnjacima.Status zaštite: prema IUCN-u kriteriju ugroženosti ova porodica je zadnjih godina ocjenjena s LC-(Least Concern) najmanja zabrinutost, najšira kategorija koja uz obične vrste sadrži i sve one koje nisu toliko zabrinjavajuće da bismo ih svrstavali u više kategorije, široko su rasprostranjene i brojne.

Pravilnikom su određene kazne za nedozvoljene radnje nad zaštićenom vrstom:

veliki vranac (Phalacrocorax carbo) 2.400,00 kn
morski vranac (Phalacrocorax aristotelis) 3.600,00 kn
mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) 40.000,00 kn

 

Autor članka: Stjepan Janeković

 

Izvori:
http://maps.iucnredlist.org/index.html
http://de.wikipedia.org/wiki/Kr%C3%A4henscharbe
D. Krnjeta: "Ptice Hrvatske"